Piše: Katarina Marić, 23. prosinca 2024. Ivana Brlić-Mažuranić: Priče iz davnine, Znanje, 2024. Povodom 150. obljetnice rođenja velike domaće književnice – Ivane Brlić-Mažuranić (r. 1874.), ove se godine diljem Hrvatske u raznim formama obilježavao ovaj važan datum u raznovrsnim umjetničko-znanstvenim formama: od predstava (U potrazi za Ivanom, Blagoslov…), izložbi (npr. prigodna izložba Knjižnice HAZU), izdanja više
Piše: Katarina Marić, 22. prosinca 2024. Boris Kovačević Mirin: Tračevi iz zemlje bajki, Despot infinitus, 2024. Kazališni redatelj, prevoditelj i spisatelj Boris Kovačević Mirin, potpisnik distinktivnih, entuzijastično-čuvstvenih predstava poput KNAP-ovih Play Harms: Sasvim obične besmislice, Kako ubiti suprugu ili supruga bez suvišnih zašto, Kod kuće je najgore ili EXIT-ovih Ja, tata i Münchhausena, već je više
Piše: Katarina Marić, 21. prosinca 2024. Ivan Vitez: Proljeće na ivici Kustošije, Alfa, 2021. „…. Meni je najgori od svih kotlovina parni kotao. Kak on to ima konjske snage, a ni konj pal na njega? Jednak mi je to ko Pitagorin poučak jer veliju da se bez njega nemre živeti… Ne znam kak bi Slavonci više
Piše: Katarina Marić, 20. prosinca 2024. Miro Gavran: Zaljubljen do ušiju, Mozaik knjiga, 2024. Najprevođeniji i teatarski najizvođeniji hrvatski književnik, čija su djela prevedena na više od 40 jezika s preko 250 izdanja u domovini i inozemstvu, s više od 400 kazališnih premijera na svim kontinentima diljem svijeta, te sa kazališnim festivalima s izvedbama vlastitih više
Piše: Katarina Marić, 2. prosinca 2024. Jozo Vrkić: Hrvatske bajke, Srednja Europa, 2024. Kad su 1991. i 1993. u izdanju Nakladničke kuće Glagol u ediciji Knjižnice Čarobnice izašle Hrvatske bajke sa 100 obrađenih i 25 antologijskih izvornih i Hrvatske predaje sa 250 obrađenih i 40 izvornih velikog agathos kai sophos hrvatskog mitografa Joze Vrkića (1941–2013), više
Piše: Katarina Marić, 1. prosinca 2024. Milka Pogačić: Slava mladosti, Iz sunčanih dana, Ognjište, 2020. Sredinom 19. stoljeća, otkad se kod nas sustavnije pojavljuje, slikovnica kao inicijalno striktno didaktičko (primjerice važnosti higijene ili boravka u prirodi poradi psiho-fizičkih dobrobiti) -edukativno (ponajčešće učenje abecede, vrsta životinja, tipova igara ili snalaženja u svakodnevnom kućanstvu) -moralistička (usmjeravanje ka više
Piše: Katarina Marić, 1. prosinca 2024. Ema Božičević: Čarobni svijet, Ognjište, 2021. Dječja književnost, počesto definirana kao književnost namijenjena djeci, s dječjim junacima kao protagonistima (iako junaci primjerice mogu biti i životinje ili antropomorfizirane prirodne pojave i slično), nikako se ne može utrpati u ovoliko manjkavu definiciju. U prvom redu zbog nesporne propusnosti među naizgled više
Piše: Katarina Marić, 30. studenoga 2024. Tamara Bakran: Zagrebačke bajke, Srednja Europa, 2023. Bajka kao navlastito osobit, sveprisutan i općepoznat te ujedno najpopularniji oblik dječje književnosti, ujedno je najstariji oblik usmenopučkog narodnog stvaralaštva i folklornih konvencija; tvorevina naizgled jednostavne strukture no višedimenzionalih sadržina i bremenite, numinozne simbolike. Za Marie von Franz (1915–1998) ona je „međunarodni više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. Kritička percepcija književnosti autorica u odnosu na književnost autoraKorpus hrvatske ženske književnosti postmodernizma (vrednovane na temelju devet proznih djela) u tematskom i narativnom smislu ni po čemu značajno ne odudara od proznih djela muških autora. Dapače je i kod jednih i kod drugih vidno izražen interes za raznolike umjetničke više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. U sklopu primarne teme Razvoj umjetnosti, projekt Suvremena hrvatska proza – kritička sinteza obuhvaća 18 književnih portreta s pripadajućim autorskim tekstovima iz pera domaćih pisaca i spisateljica, objavljenih u izdanju hrvatskih nakladnika u razdoblju od 2020. do 2024. godine, podvrgnutih sadržajno-formalnoj interpretaciji i kritičkoj evaluaciji shodno stilskim dominantama, čitateljskoj više
