Piše: Vesna Aralica, 14. kolovoza 2025. Slobodan Šnajder: Anđeo nestajanja, Fraktura, 2023. Slobodan Šnajder, najkontroverzniji i jedan od najizvođenijih suvremenih hrvatskih dramatičara, ušao je u kazališni svijet još u doba studentskih nemira 1968. otvorivši svoje pisanje ne samo pitanjima afirmacije lijevoga pokreta u svijetu nego i specifičnim, opterećujućim temama identiteta i nacionalnog. Predani urednik časopisa više
Piše: Katarina Marić, 30. srpnja 2025. Srebrenka Peregrin, Erika Katačić Kožić: Bajkarenje, Planet Zoe, 2022. Dvije nadasve zanimljive osobnosti Srebrenka Peregrin (spisateljica bajki i spekulativne fikcije, prevoditeljica, pripovjedačica po festivalima bajki i legendi te na konvencijama znanstvene fantastike i aktivna sakupljačica hrvatskih narodnih bajki) i Erika Katačić Kožić (iz snažnog interesa za domorodačke kulture i više
Piše: Vesna Aralica, 26. srpnja 2025. Danijela Crljen: Deset tisuća koraka, Naklada Fragment, 2024. Nakon proznoga prvijenca Strah od kupine (2021.), kojim je pobrala izvrsne kritike i zadobila naklonost čitalačke publike, Danijela Crljen (splitsko-dubrovačka autorica) već se 2024. oglasila novim opsežnim romanom-dnevnikom znakovita naslova Deset tisuća koraka. Da je hodanje krepka aktivnost za cerebralnu dobrobit više
Piše: Katarina Marić, 25. srpnja 2025. Damir Hoyka: Pustolovine Tizi Enili: Eksperiment, Početak, Uspon života, Osvajanje kopna, vlastita naklada, 2021–2024. Putovanje kroz vrijeme kao filozofsko-kvantno fizikalna kategorija odnosno kao koncept kretanja/gibanja između dvije točke u vremenu (na način kretanja među točkama u prostoru) manipulacijom/suspenzijom vremena ili vremenske dilatacije, mahom se odvija pomoću fiktivnog postrojenja vremenskoga više
Piše: Vesna Aralica, 14. srpnja 2025. Ivana Sajko: Rio bar, Fraktura, 2024. Uskoro se navršavaju puna dva desetljeća od pojave romana Rio bar (prvo izdanje na hrvatskome jeziku u Meandrovoj nakladi, 2006.) književnice i dramaturginje Ivane Sajko (četverostruke dobitnice Nagrade Marin Držić), za koji je autorica svojedobno i ovjenčana Vjesnikovom Nagradom Ivan Goran Kovačić za više
Piše: Vesna Aralica, 26. lipnja 2025. Olja Savičević Ivančević: Ljeta s Marijom, Fraktura, 2022. Olja Savičević Ivančević ide u red suvremenih hrvatskih književnica s najliterarnijim opusom – nagrađivana je svojevremeno i kao pjesnikinja (zbirka pjesama Kućna pravila) i kao prozaistkinja. Nakon uspješnica Adio kauboju (2010.) i Pjevač u noći (2016.), autorica 2022. godine objavljuje svoj više
Piše: Vesna Aralica, 6. lipnja 2025. Hana Konsa: Obična žena, Beletra, Zagreb, 2022. Povijest hrvatske književnosti 20. st. bilježi mnoga prozna izvorišta budućih dramskih ostvarenja – valja se prisjetiti, primjerice, Krležine proze o Glembajevima ili velebna Begovićeva romana o Gigi Barićevoj. Među recentnim postmodernističkim strujanjima ističu se prepoznate i nagrađivane realističke drame književnice Hane Konsa: više
Piše: Katarina Marić, 29. svibnja 2025. Rudolf Habeduš Katedralis: Gornji grad (2023), Hrvatska metropola (2021), Kavana Corso (2019), Tiha ulica (2021), Tkalčićeva ulica (2023), Dora Rubido (2021), Transoceanija d.d. (2020), Petrica Kerempuh (2023), Ognjište Tzv. trivijalnom književnošću (kao pojmom nastalim 20-ih godina 20. stoljeća u njemačkoj znanosti u književnosti – trivialliteratur) skupno su klasificirana i više
Piše: Vesna Aralica, 23. svibnja 2025. Tatjana Gromača: Gospođa O., Sandorf, Zagreb, prosinac 2023. Kad je 2000. godine meteorski zabljesnula svojom zbirkom pjesama Nešto nije u redu?, Tatjana Gromača, književnica i novinarka (rođena u Sisku 1971.), ubrzo je potvrdila status miljenice knjižarske publike. Nenametljiva socijalna angažiranost i interes za svakodnevicu postaju stožernim tematskim preokupacijama i više
Piše: Vesna Aralica, 6. svibnja 2025. Nataša Govedić: Zlice i vilice, Fraktura, Zagreb, 2022. Pasionirani čitatelji suvremene hrvatske spisateljice, znanstvenice i kritičarke Nataše Govedić redovno proniknu u njezin pjesnički gen i kad se primarno bave iščitavanjem njezine proze, neovisno o tomu radi li se o animalnoj fantastici za djecu (Mrežir, Zmajir) ili primjerice romanu Eskim više
