KRITIKE

HRVATSKA KNJIŽEVNOST

Solilokvij s temeljima u kući književnoga bitka

Piše: Vesna Aralica, 28. ožujka 2026. Pavao Pavličić: Ti si ja, Lađa od vode, 2025. Kod Pavla Pavličića, barda hrvatske proze i akademika, koji iza sebe broji više od 100 objavljenih djela, nimalo ne iznenađuje što u stvaralačkom smislu ne miruje ni u osmom desetljeću života. Obično se pojava hiperprodukcije u umjetnosti povezuje s estetskim padom, no kod Pavličića to nipošto nije slučaj. Iako se na domaćoj književnoj sceni nametnuo kao najveći… više

Remek-djelo iz ličke nigdine

Piše: Vesna Aralica, 13. ožujka 2026. Damir Karakaš: Sunčanik, OceanMore, studeni 2025. Zadnjih deset godina književnoga stvaralaštva Damira Karakaša zasigurno… više


Začudna moć noći

Piše: Josipa Marenić, 4. ožujka 2026.  Josip Čekolj: Rukovet noćnih putovanja, Mala Zvona, 2025. Nedavno mi je neprestano na ekran mobitela izlijetala pred… više


PUBLICISTIKA, MONOGRAFIJE I SVJETSKA KNJIŽEVNOST

Vizionarsko tematiziranje apsurda

Piše: Josipa Marenić, 3. veljače 2026.  László Krasznahorkai: Herscht 07769 (prijevod Xenia Detoni), OceanMore, 2025., 2. dio Florian Herscht živi u malom gradu Kani i život mu očito nije udijelio dobre karte. On je nježni div i  može ući u arhetipski opis dobrog duha grada, jer pomaže sugrađanima na različite načine pri utovaru ili istovaru robe, oko drva, ovog ili onog za neki sitni iznos, dobar sendvič i pokoju riječ. Međutim,… više


Čitati uz kokice

Piše: Josipa Marenić, 27. prosinca 2025.  Daniel Kehlmann: Kao na filmu (Lichtspiel), prijevod Latica Bilopavlović Vuković, Fraktura, 2025. Svima je znana… više


Prostor žene, prostor ljubavi

Piše: Josipa Marenić, 22. prosinca 2025.  Oksana Vasjakina: Rana (Рана), prijevod Danijela Lugarić Vukas, Edicije Božičević, 2025. Tijekom čitanja… više

LIKOVNE UMJETNOSTI

Život posvećen umjetnosti grafike

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. travnja 2026. ANTE KUDUZ (Podosoje, 1935. – Zagreb, 2011.), 2. dio Serigrafije i svilotisci Desetljećima je Kuduz stvarao serigrafije s izrazitim potenciranjem crno-bijelih akromatskih odnosa. Oduvijek ga je zanimala kompozicijska struktura sastavljena od raznolikih rasporeda pojedinih rastera. Rasteri su pak potencirali različite ritmove: čas gušće, čas rjeđe stupnjevanih mikrostruktura koje u mikročesticama… više



Novovjekovna hrvatska povijest

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. ožujka 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi… više


KALENDAR

Pogledajte cijeli raspored