KRITIKE

HRVATSKA KNJIŽEVNOST

Problemska slikovnica za djecu i odrasle

Piše: Katarina Marić, 4. travnja 2026. Luka Oman: Priča sa sela, urednica i ilustratorica Kaja Kajfež, Dvostruka duga/Prijatelji životinja, 2025. Slikovnica kao „knjiga sa slikama namijenjena djeci“, odnosno kao primarno promatrana forma za plasiranje tzv. dječje književnosti, u konkretnom slučaju Priče sa sela Luke Omana, zanimljiv je odabir za prezentiranje svojevrsne suvremene tabu-teme; jer, iako danas slikovničkoj formi za najmlađe nisu strane i… više


Remek-djelo iz ličke nigdine

Piše: Vesna Aralica, 13. ožujka 2026. Damir Karakaš: Sunčanik, OceanMore, studeni 2025. Zadnjih deset godina književnoga stvaralaštva Damira Karakaša zasigurno… više


Začudna moć noći

Piše: Josipa Marenić, 4. ožujka 2026.  Josip Čekolj: Rukovet noćnih putovanja, Mala Zvona, 2025. Nedavno mi je neprestano na ekran mobitela izlijetala pred… više

PUBLICISTIKA, MONOGRAFIJE I SVJETSKA KNJIŽEVNOST

Numinozna doživljajnost svijeta

Piše: Katarina Marić, 4. travnja 2026. Jerzy Ficowski: Grančica s Drveta sunca. Ciganske bajke (Gałązka z Drzewa Słońca. Baśnie cygańskie, 1961.), preveo Dalibor Blažina, ilustrator Martin Zalar, Srednja Europa, 2025. „Narodna je umjetnost doista najstarija aristokracija misli. Ona odbacuje prolazno i trivijalno, ono što je tek dosjetljivo i lijepo na prvi pogled, jednako kao i vulgarno i neiskreno. U sebe je sabrala najjednostavnije i najnezaboravnije… više

Vizionarsko tematiziranje apsurda

Piše: Josipa Marenić, 3. veljače 2026.  László Krasznahorkai: Herscht 07769 (prijevod Xenia Detoni), OceanMore, 2025., 2. dio Florian Herscht živi u malom… više



Čitati uz kokice

Piše: Josipa Marenić, 27. prosinca 2025.  Daniel Kehlmann: Kao na filmu (Lichtspiel), prijevod Latica Bilopavlović Vuković, Fraktura, 2025. Svima je znana… više

LIKOVNE UMJETNOSTI

Život posvećen umjetnosti grafike

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. travnja 2026. ANTE KUDUZ (Podosoje, 1935. – Zagreb, 2011.), 2. dio Serigrafije i svilotisci Desetljećima je Kuduz stvarao serigrafije s izrazitim potenciranjem crno-bijelih akromatskih odnosa. Oduvijek ga je zanimala kompozicijska struktura sastavljena od raznolikih rasporeda pojedinih rastera. Rasteri su pak potencirali različite ritmove: čas gušće, čas rjeđe stupnjevanih mikrostruktura koje u mikročesticama… više



Novovjekovna hrvatska povijest

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. ožujka 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi… više


KALENDAR

Pogledajte cijeli raspored