Piše: Josipa Marenić, 18. rujna 2026. Wolfgang Hilbig: Vijest o stablima (Die Kunde von den Bäumen, 1992.), prevoditelj Stipe Ćurković, Bijeli val, 2025. Vijest o stablima, iako opsegom djeluje kao tanka knjižica, koju biste mogli zanemariti ulaskom u knjižaru ili knjižnicu, sadržajno je djelo što trese planine i čini razliku. Neobično je književno ostvarenje koje više
Piše: Josipa Marenić, 15. rujna 2026. Karl Ove Knausgård: Škola noći (Nattskolen, 2023.), prevoditeljica Anja Majnarić, OceanMore, 2026. Norveški pisac svjetske domene Karl Ove Knausgård, cijenjen od kritike i čitalačke publike, zahvaljujući dobrom prijevodu Anje Majnarić dostupan je čitalačkoj publici u izdanju OceanMore s djelom Škola noći. Baš kao i njegova prethodno objavljena djela, i više
Piše: Josipa Marenić, 2. rujna 2026. Dubravka Zima: Hodanje: poglavlja iz kulturne povijesti, Naklada Ljevak, 2025. Ako ste zaljubljenik u hodanje ili vas intrigiraju dublje spoznaje o naizgled običnim stvarima, tada je ova knjiga izvrsna preporuka za vas. Čak i u slučaju da niste zaljubljenik u hodanje, možda bi je bilo dobro proučiti. Većina ljudi više
Piše: Katarina Marić, 1. rujna 2026. Hernan Diaz: U daljini (In the Distance, 2017.), prevoditeljica Lada Furlan Zaborac, Stilus knjiga, 2024. Putnici i putovanja kao pokretači radnje u svjetskoj književnosti (ali i na filmu, kroz tzv. filmove ceste) poznati su odvajkada a sam roman kretanja ili roman ceste označava književni žanr i/ili strukturu u kojoj više
Piše: Josipa Marenić, 26. kolovoza 2026. Nikola Devčić Mišo: Kontrapunkti kulture, Bijeli val, 2025. (2. dio) Devčić veliku opasnost po zdrav razum i humanost pronalazi u masama malograđanštine koja mu je jednako opasna kao i nuklearne bombe i bezglavo korištenje tehnologije, jer zdravo prihvaćanje znači prihvatiti lice Drugoga u autentičnosti i različitosti. Malograđanstvo želi da više
Piše: Josipa Marenić, 25. kolovoza 2026. Nikola Devčić Mišo: Kontrapunkti kulture, Bijeli val, 2025. Na početku stoje pitanja: ima li smisla u svijetu prepunom eskalirajućih ratnih sukoba, ugroza i gaženja ljudskih prava, sve alarmantnijih ekoloških problema, društvu koje je socijalno ugroženo uslijed sustava koji su pokazali brojna neugodna i manjkava lica, ima li unutar takvih više
Piše: Katarina Marić, 5. srpnja 2026. Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana – antologija romske književnosti, urednice: Ivana Dražić, Karolina Hrga; prevoditeljice: Ana Brnardić, Lea Kovács, Ana Marić, Mateja Pavlic, Lara Radović, Mirdita Saliu, Željka Somun, Sara Tomac; Kulturtreger, 2025. „Tvoje ime je prelijepo, pa ću ga zadržati: Ma Anand Ciganin. To znači blažena lutalica. više
Piše: Katarina Marić, 5. lipnja 2026. Mihajlo Kocjubinski: Sjene zaboravljenih predaka (Tini zabutykh predkiv, 1911.), Disput, 2023.; Fatamorgana (1903/1904.), Matica hrvatska, 2023.; prevoditelj Filip Badanjak Kad je Mihajlo (Mihajlovič) Kocjubinski(j) (1864–1913) kao devetogodišnjak obolio od groznice zbog upale pluća, u takvom je stanju odjednom, sasvim nenajavljeno i spontano progovorio ukrajinskim jezikom – jezikom koji je više
Piše: Josipa Marenić, 10. travnja 2026. Chantal Akerman: Moja majka se smije (Ma mère rit, 2013.), prevoditeljica Milena Ostojić, Bijeli val, 2025. U kulturnom životu Zagreba dogodio se prilično lijepi događaj koji je građanstvo mogao educirati o radu značajne umjetnice, iznova ga valorizirati i ponovo povezati i s novom publikom. Zahvaljujući Subversive Festivalu i angažiranom više
Piše: Katarina Marić, 4. travnja 2026. Jerzy Ficowski: Grančica s Drveta sunca. Ciganske bajke (Gałązka z Drzewa Słońca. Baśnie cygańskie, 1961.), preveo Dalibor Blažina, ilustrator Martin Zalar, Srednja Europa, 2025. „Narodna je umjetnost doista najstarija aristokracija misli. Ona odbacuje prolazno i trivijalno, ono što je tek dosjetljivo i lijepo na prvi pogled, jednako kao i više
