Likovne umjetnosti

Velika radost: vidjeti golubove, utažiti žeđ na fontani, zaplesati s Linđom

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. svibnja 2026. Petra Farac: analitički osvrt na opus akademske slikarice Petre Farac koja kroz preciznost crteža i bogatstvo kolorita redefinira suvremeni realizam kao prostor apsolutne slobode, 3. dio Petra Farac naslikala je i izvanredan ciklus slika nazvan Lakši od zraka koji su kao iznimno kvalitetan prepoznale i više


Nove gromovite i gromoglasne mogućnosti i umjetnost kao kozmopolitski duh

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 1. svibnja 2026. Petra Farac: analitički osvrt na opus akademske slikarice Petre Farac koja kroz preciznost crteža i bogatstvo kolorita redefinira suvremeni realizam kao prostor apsolutne slobode, 2. dio Na prvoj izložbi mladih tek diplomiranih umjetnika nagrađenih nagradom Zagrebačke banke, Petra Farac i još dvoje talentiranih mladih umjetnika više


Anatomija snage i univerzalni jezik ljepote

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 27. travnja 2026. Petra Farac: analitički osvrt na opus akademske slikarice Petre Farac koja kroz preciznost crteža i bogatstvo kolorita redefinira suvremeni realizam kao prostor apsolutne slobode Petra Farac rođena je u Dubrovniku 19. kolovoza 1980. Nakon srednje Umjetničke škole u rodnom gradu, upisuje studij slikarstva na Akademiji više


Život posvećen umjetnosti grafike

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. travnja 2026. ANTE KUDUZ (Podosoje, 1935. – Zagreb, 2011.), 2. dio Serigrafije i svilotisci Desetljećima je Kuduz stvarao serigrafije s izrazitim potenciranjem crno-bijelih akromatskih odnosa. Oduvijek ga je zanimala kompozicijska struktura sastavljena od raznolikih rasporeda pojedinih rastera. Rasteri su pak potencirali različite ritmove: čas gušće, čas rjeđe više


Filozof novoga polja likovne kompozicije

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 1. travnja 2026. ANTE KUDUZ (Podosoje, 1935. – Zagreb, 2011.) Ante Kuduz rođen je u Podsoju pokraj Vrlike 13. lipnja 1935. godine. U ranom vihoru Drugoga svjetskog rata, 1942. godine, pred četničkim terorom, obitelj seli u Brezovicu pokraj Bjelovara. Pučku školu započeo je u Bjelovaru, nastavio u Zagrebu više


Izložba godine, izložba desetljeća, izložba stoljeća

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 3. ožujka 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026., 8. dio Razgledavamo Humski triptih Antona s Padove (1529.), Drugi novljanski brevijar (Rimski brevijar, 1495.), Vazetje Sigeta grada Barne Karnarutića iz Zadra, više


Novovjekovna hrvatska povijest

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 2. ožujka 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026., 7. dio Na drugom katu Klovićevih dvora postavljena je novovjekovna hrvatska povijest: od renesansnog 15. stoljeća, manirističkog 16. stoljeća, preko baroknoga 17. više


Trojedna kraljevina

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 1. ožujka 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026., 6. dio Kraj dinastije Trpimirovića i izbor ugarskoga kralja Kolomana iz dinastije Arpadovića za kralja Hrvatske i Dalmacije uvodi nas u novu više


Benediktinci, pismenost i zaštitnica kraljevstva

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 14. veljače 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026., 5. dio Benediktinci su kao izravna veza i posrednici – kako između dviju jadranskih obala tako i između geografski vrlo udaljenih područja, više


Genealogija hrvatskih narodnih vladara

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 11. veljače 2026. U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026., 4. dio Najstarija svjedočanstva o Hrvatima, u rasponu od mitskih sedmero braće i sestara iz vremena doseljenja do spomena prvih knezova početkom više