Hrvatska književnost

Prostor autoreferencijalnosti i impersonalne komunikacije

Piše: Vesna Aralica, 31. srpnja 2026. Evelina Rudan: Polje, slama, žudnja, Fraktura, 2025. Smeta li poeziji znanstveni um, manje je retoričko pitanje a više iznimka koja potvrđuje pravilo: rijetko udruženi u jednoj osobi, uvijek su zamijećena kombinacija i najčešće sretan spoj u generiranju pjesničke riječi. U suvremenoj hrvatskoj književnosti takve pojave ponosno izrastaju na pijedestalu više


Pisanje kao terapijska praksa

Piše: Vesna Aralica, 17. srpnja 2026. Robert Međurečan: Tako neka bude, Sandorf, 2025. Otkad se pojavio na hrvatskoj književnoj sceni (2008. romanom Prodajem odličja, prvi vlasnik), Robert Međurečan ne prestaje pisati u kontinuitetu. Istodobno je osvajao i čitateljsku bazu i pozitivne glasove književne kritike. Nakon prestižne nagrade HAZU-a za roman Domovina to go, proglašenim najboljim više


Izrazita melodioznost i pitka referencijalnost

Piše: Vesna Aralica, 30. lipnja 2026. Enes Kišević: Majčine riječi, Hena com, 2026. Pjesnička veličina mjeri se, između ostaloga, i stupnjem komunikativnosti na relaciji lirski sadržaj – recipijent. Rijetki su autori koji uspijevaju pridobiti i (naj)mlađi naraštaj i one starije čitatelje. U plejadi takvih, velika su traga u hrvatskoj književnosti primjerice ostavili Dragutin Tadijanović, Dobriša više


Predsmrtna snoviđenja i titrave kontemplacije

Piše: Vesna Aralica, 15. lipnja 2026. Elvis Bošnjak: Gluha nota, OceanMore, 2026. Elvis Bošnjak (rođen 1971. u Splitu) hrvatskoj je kulturnoj javnosti ponajviše znan kao nagrađivani glumac, dramski pisac i filmski (su)scenarist. Devet godina uspješno je vodio prvo splitsko neovisno kazalište Playdramu, koje je i utemeljio 2009. Nakon niza nagrada za izvedene i neizvedene dramske više


Urbani blues

Piše: Josipa Marenić, 10. lipnja 2026.  Denis Špičić: Pseća hrana za dušu, CEKAPE – Centar za kreativno pisanje, 2026. Centar za kreativno pisanje, osim što se bavi tečajevima kreativnog pisanja, posjeduje izdavačku djelatnost zahvaljujući kojoj je objavljena zbirka poezije mladog autora Denisa Špičića. Iako mu je ovo prva pjesnička zbirka, nije mu književni prvijenac. Autor više


Alarmantni simptom nezdrava društva

Piše: Vesna Aralica, 1. lipnja 2026. Glorija Lujanović: Škola, OceanMore, 2025. Godina 2023. za Gloriju Lujanović, mladu književnicu i novinarku rodom iz BiH, nadasve je bila plodonosna. Objavivši poemu Otac i žanrovski hibridno Srce zemlje u istoj godini, brzo je privukla pozornost domaće kulturne javnosti izravnim i smionim pisanjem, što joj je uskoro donijelo vrijednu više


Fenomen žrtvenosti lirskoga prenja

Piše: Vesna Aralica, 17. svibnja 2026. Anka Žagar: Ursule (žute minute svete Uršule), MeandarMedia, 2025. Osamdesetih godina prošloga stoljeća Anka Žagar pjesničku je platformu u Hrvatskoj obasjala samozatajnom afirmacijom svojega lirskog glasa. Izrasla na temeljima melodiozna ludizma, ova vrsna poetesa „stvarnosti stvorene iz krhotina“ brzo biva primijećena kao svojevrsno čudo među pjesnicima postmodernističkoga usmjerenja. Po više


Autorica i roman koji zahtijevaju pozornost

Piše: Josipa Marenić, 11. svibnja 2026.  Nada Gašić: Kutijica od školjki, Sandorf, 2025. U romanu Kutijica od školjki Nada Gašić ponovno iznenađuje svojim sposobnostima da čitatelja senzorno i senzibilno izmakne iz sadašnjosti, teleportira kroz vrijeme u drugačije prilike i način života, te ponudi fabulu koja će imati nepredvidiva meandriranja i uvjerljive likove. Nada Gašić od više


U društvu Erosa, Hipnosa i Tanatosa

Piše: Vesna Aralica, 1. svibnja 2026. Milana Vuković Runjić: Delfin (Ivanu Gučetiću), Vuković & Runjić, 2025. Znanstvenicima kojima polazi za rukom istovremeno biti i umjetnicima, egzistirati znači nedvojbeno uvijek biti u procesu istraživanja. Milana Vuković Runjić, osim što je doktorirala književnost, djelujući kao spisateljica i esejistica u hrvatskome kulturnom prostoru više od 20 godina, u više


Nenametljiva angažiranost

Piše: Vesna Aralica, 17. travnja 2026. Marko Gregur: Mogla bi se zvati Leda, Fraktura, 2025. Romani koji dožive svoja reprint izdanja nakon stanovitoga vremena, zasigurno su oni koji  nenametljivom angažiranošću oblikuju stajališta o određenim društvenim temama. Iako u estetskome smislu zaostaje za romanima Vošicki i Ekspozicija tame, Gregurov roman Mogla bi se zvati Leda, nakon više