Hrvatska književnost

Sigurno mjesto bez patetike

Piše: Josipa Marenić, 1. studenoga 2026. Zvonimir Grozdić: Antikvarijat, Beletra, 2026. Nedavno mi je pozornost privukao prvi objavljeni roman Zvonimira Grozdića, izdan za Beletru. Čitajući Grozdićev Antikvarijat nisam se mogla oteti dojmu da ovo prozno ostvarenje zaslužuje preporuku i svakako, detaljniju analizu. Zvonimir Grozdić, rođen 1972. u Zagrebu, književni je autor s adresom u Lovranu, više


Sasvim osobna tužaljka

Piše: Vesna Aralica, 7. listopada 2026. Ana Brnardić: Jezero, OceanMore, svibanj 2026. Iza Ane Brnardić, afirmirane pjesnikinje u postratnome razdoblju hrvatske književnosti, pregršt je književnih nagrada unatrag 28 godina: Goran za mlade pjesnike (1998.), Nagrada grada Siska (1998.), Nagrada Slavić DHK-a (1999.) i Kvirinova nagrada (2005.). Zbirke pjesama prevedene su joj na rumunjski, švedski, slovački više


Dramski karakteri na pozornici svijeta

Piše: Vesna Aralica, 30. rujna 2026. Staša Aras: Suhozid, Hena com, 2025. Povezanost književnoga izražavanja pojedinca koji je ujedno usmjeren na zanimanje i životni poziv srednjoškolskoga profesora hrvatskoga jezika i književnosti, najčešće je posve inherentna pojava. U slučaju Stanislave Nikolić Aras (rođene u Trogiru 1972.), nagrađivane prozaistice i autorice triju zbirki pjesama, izlet u književne više


Profetski eshatološki testament

Piše: Vesna Aralica, 4. rujna 2026.  Veljko Barbieri: Zlatni brod, Matica hrvatska, 2026. Zavodljiva moć pripovijedanja u prozi oduvijek se smatrala okosnicom dobre komunikacije s čitateljem. To međutim ne podrazumijeva uvijek i nužnost linearne naracije ili pak pouzdane pripovjedačke perspektive. Magija koju autor svojim djelom prenosi na recipijenta, sadržana je u onim nedokučivim leksičkim i više


Uz zmajeve i rijeku – pjesme bez predaha

Piše: Josipa Marenić, 3. rujna 2026.  Darija Žilić: Zmajevo cvijeće, Hrvatsko društvo pisaca, 2025. Zmajevo cvijeće je zbirka poezije koja se nikako ne bi trebala propustiti. Osvaja stilom i sadržajem, a pjesme unutar dvije povezane cjeline umješno se i iskusno vežu motivima, temama i intenzitetom koji plamti, kao i bogatim rječnikom. Autorica Darija Žilić već više


Neobično narativno prenje

Piše: Vesna Aralica, 1. rujna 2026.  Ivan Aralica: Oni su drugo, Školska knjiga, 2024. Nakladnička kuća Školska knjiga iz Zagreba objavila je do sada najopsežniji izbor iz monumentalna opusa Ivana Aralice, akademika i pripovjedačkoga barda s kultnim statusom u hrvatskoj književnosti. U 41. svesku, krajem 2024. godine, svjetlo dana ugledao je roman  Oni su drugo, više


Pjesmotvor intrinzične ritmičnosti

Piše: Vesna Aralica, 14. kolovoza 2026. Nataša Jukić: Ondje, među rebrima, Naklada Mokoš, 2025. O Nataši Jukić, svestranoj kaštelanskoj književnici, humanitarki, istaknutoj djelatnici u kulturi i obrazovanju, najbolje govori njezinih 11 objavljenih djela. Od samih početaka svojega djelovanja vrlo brzo se afirmirala kolumnisticom izbrušena pera i istaknute socijalne osjetljivosti. Spomenimo tek kako je autorica mnogih više


Prostor autoreferencijalnosti i impersonalne komunikacije

Piše: Vesna Aralica, 31. srpnja 2026. Evelina Rudan: Polje, slama, žudnja, Fraktura, 2025. Smeta li poeziji znanstveni um, manje je retoričko pitanje a više iznimka koja potvrđuje pravilo: rijetko udruženi u jednoj osobi, uvijek su zamijećena kombinacija i najčešće sretan spoj u generiranju pjesničke riječi. U suvremenoj hrvatskoj književnosti takve pojave ponosno izrastaju na pijedestalu više


Pisanje kao terapijska praksa

Piše: Vesna Aralica, 17. srpnja 2026. Robert Međurečan: Tako neka bude, Sandorf, 2025. Otkad se pojavio na hrvatskoj književnoj sceni (2008. romanom Prodajem odličja, prvi vlasnik), Robert Međurečan ne prestaje pisati u kontinuitetu. Istodobno je osvajao i čitateljsku bazu i pozitivne glasove književne kritike. Nakon prestižne nagrade HAZU-a za roman Domovina to go, proglašenim najboljim više


Izrazita melodioznost i pitka referencijalnost

Piše: Vesna Aralica, 30. lipnja 2026. Enes Kišević: Majčine riječi, Hena com, 2026. Pjesnička veličina mjeri se, između ostaloga, i stupnjem komunikativnosti na relaciji lirski sadržaj – recipijent. Rijetki su autori koji uspijevaju pridobiti i (naj)mlađi naraštaj i one starije čitatelje. U plejadi takvih, velika su traga u hrvatskoj književnosti primjerice ostavili Dragutin Tadijanović, Dobriša više