Hrvatska književnost

Predsmrtna snoviđenja i titrave kontemplacije

Piše: Vesna Aralica, 15. lipnja 2026. Elvis Bošnjak: Gluha nota, OceanMore, 2026. Elvis Bošnjak (rođen 1971. u Splitu) hrvatskoj je kulturnoj javnosti ponajviše znan kao nagrađivani glumac, dramski pisac i filmski (su)scenarist. Devet godina uspješno je vodio prvo splitsko neovisno kazalište Playdramu, koje je i utemeljio 2009. Nakon niza nagrada za izvedene i neizvedene dramske više


Urbani blues

Piše: Josipa Marenić, 10. lipnja 2026.  Denis Špičić: Pseća hrana za dušu, CEKAPE – Centar za kreativno pisanje, 2026. Centar za kreativno pisanje, osim što se bavi tečajevima kreativnog pisanja, posjeduje izdavačku djelatnost zahvaljujući kojoj je objavljena zbirka poezije mladog autora Denisa Špičića. Iako mu je ovo prva pjesnička zbirka, nije mu književni prvijenac. Autor više


Alarmantni simptom nezdrava društva

Piše: Vesna Aralica, 1. lipnja 2026. Glorija Lujanović: Škola, OceanMore, 2025. Godina 2023. za Gloriju Lujanović, mladu književnicu i novinarku rodom iz BiH, nadasve je bila plodonosna. Objavivši poemu Otac i žanrovski hibridno Srce zemlje u istoj godini, brzo je privukla pozornost domaće kulturne javnosti izravnim i smionim pisanjem, što joj je uskoro donijelo vrijednu više


Fenomen žrtvenosti lirskoga prenja

Piše: Vesna Aralica, 17. svibnja 2026. Anka Žagar: Ursule (žute minute svete Uršule), MeandarMedia, 2025. Osamdesetih godina prošloga stoljeća Anka Žagar pjesničku je platformu u Hrvatskoj obasjala samozatajnom afirmacijom svojega lirskog glasa. Izrasla na temeljima melodiozna ludizma, ova vrsna poetesa „stvarnosti stvorene iz krhotina“ brzo biva primijećena kao svojevrsno čudo među pjesnicima postmodernističkoga usmjerenja. Po više


Autorica i roman koji zahtijevaju pozornost

Piše: Josipa Marenić, 11. svibnja 2026.  Nada Gašić: Kutijica od školjki, Sandorf, 2025. U romanu Kutijica od školjki Nada Gašić ponovno iznenađuje svojim sposobnostima da čitatelja senzorno i senzibilno izmakne iz sadašnjosti, teleportira kroz vrijeme u drugačije prilike i način života, te ponudi fabulu koja će imati nepredvidiva meandriranja i uvjerljive likove. Nada Gašić od više


U društvu Erosa, Hipnosa i Tanatosa

Piše: Vesna Aralica, 1. svibnja 2026. Milana Vuković Runjić: Delfin (Ivanu Gučetiću), Vuković & Runjić, 2025. Znanstvenicima kojima polazi za rukom istovremeno biti i umjetnicima, egzistirati znači nedvojbeno uvijek biti u procesu istraživanja. Milana Vuković Runjić, osim što je doktorirala književnost, djelujući kao spisateljica i esejistica u hrvatskome kulturnom prostoru više od 20 godina, u više


Nenametljiva angažiranost

Piše: Vesna Aralica, 17. travnja 2026. Marko Gregur: Mogla bi se zvati Leda, Fraktura, 2025. Romani koji dožive svoja reprint izdanja nakon stanovitoga vremena, zasigurno su oni koji  nenametljivom angažiranošću oblikuju stajališta o određenim društvenim temama. Iako u estetskome smislu zaostaje za romanima Vošicki i Ekspozicija tame, Gregurov roman Mogla bi se zvati Leda, nakon više


Kada strip nije samo strip

Piše: Josipa Marenić, 14. travnja 2026.  Miroslav Sekulić Struja: Petar & Liza, Naklada Fibra, 2025. Za ljubitelje stripa, Naklada Fibra nikako nije novost – pomno se prate njezina znalački odabrana izdanja. Urednik besprijekornog ukusa i dobre intuicije, Marko Šunjić priredio je za hrvatsku publiku nesvakidašnje i začudno djelo. Riječ je o stripu Petar & Liza više


Problemska slikovnica za djecu i odrasle

Piše: Katarina Marić, 4. travnja 2026. Luka Oman: Priča sa sela, urednica i ilustratorica Kaja Kajfež, Dvostruka duga/Prijatelji životinja, 2025. Slikovnica kao „knjiga sa slikama namijenjena djeci“, odnosno kao primarno promatrana forma za plasiranje tzv. dječje književnosti, u konkretnom slučaju Priče sa sela Luke Omana, zanimljiv je odabir za prezentiranje svojevrsne suvremene tabu-teme; jer, iako više


Solilokvij s temeljima u kući književnoga bitka

Piše: Vesna Aralica, 28. ožujka 2026. Pavao Pavličić: Ti si ja, Lađa od vode, 2025. Kod Pavla Pavličića, barda hrvatske proze i akademika, koji iza sebe broji više od 100 objavljenih djela, nimalo ne iznenađuje što u stvaralačkom smislu ne miruje ni u osmom desetljeću života. Obično se pojava hiperprodukcije u umjetnosti povezuje s estetskim više