Hrvatska književnost

Fenomen žrtvenosti lirskoga prenja

Piše: Vesna Aralica, 17. svibnja 2026. Anka Žagar: Ursule (žute minute svete Uršule), MeandarMedia, 2025. Osamdesetih godina prošloga stoljeća Anka Žagar pjesničku je platformu u Hrvatskoj obasjala samozatajnom afirmacijom svojega lirskog glasa. Izrasla na temeljima melodiozna ludizma, ova vrsna poetesa „stvarnosti stvorene iz krhotina“ brzo biva primijećena kao svojevrsno čudo među pjesnicima postmodernističkoga usmjerenja. Po više


Autorica i roman koji zahtijevaju pozornost

Piše: Josipa Marenić, 11. svibnja 2026.  Nada Gašić: Kutijica od školjki, Sandorf, 2025. U romanu Kutijica od školjki Nada Gašić ponovno iznenađuje svojim sposobnostima da čitatelja senzorno i senzibilno izmakne iz sadašnjosti, teleportira kroz vrijeme u drugačije prilike i način života, te ponudi fabulu koja će imati nepredvidiva meandriranja i uvjerljive likove. Nada Gašić od više


U društvu Erosa, Hipnosa i Tanatosa

Piše: Vesna Aralica, 1. svibnja 2026. Milana Vuković Runjić: Delfin (Ivanu Gučetiću), Vuković & Runjić, 2025. Znanstvenicima kojima polazi za rukom istovremeno biti i umjetnicima, egzistirati znači nedvojbeno uvijek biti u procesu istraživanja. Milana Vuković Runjić, osim što je doktorirala književnost, djelujući kao spisateljica i esejistica u hrvatskome kulturnom prostoru više od 20 godina, u više


Nenametljiva angažiranost

Piše: Vesna Aralica, 17. travnja 2026. Marko Gregur: Mogla bi se zvati Leda, Fraktura, 2025. Romani koji dožive svoja reprint izdanja nakon stanovitoga vremena, zasigurno su oni koji  nenametljivom angažiranošću oblikuju stajališta o određenim društvenim temama. Iako u estetskome smislu zaostaje za romanima Vošicki i Ekspozicija tame, Gregurov roman Mogla bi se zvati Leda, nakon više


Kada strip nije samo strip

Piše: Josipa Marenić, 14. travnja 2026.  Miroslav Sekulić Struja: Petar & Liza, Naklada Fibra, 2025. Za ljubitelje stripa, Naklada Fibra nikako nije novost – pomno se prate njezina znalački odabrana izdanja. Urednik besprijekornog ukusa i dobre intuicije, Marko Šunjić priredio je za hrvatsku publiku nesvakidašnje i začudno djelo. Riječ je o stripu Petar & Liza više


Problemska slikovnica za djecu i odrasle

Piše: Katarina Marić, 4. travnja 2026. Luka Oman: Priča sa sela, urednica i ilustratorica Kaja Kajfež, Dvostruka duga/Prijatelji životinja, 2025. Slikovnica kao „knjiga sa slikama namijenjena djeci“, odnosno kao primarno promatrana forma za plasiranje tzv. dječje književnosti, u konkretnom slučaju Priče sa sela Luke Omana, zanimljiv je odabir za prezentiranje svojevrsne suvremene tabu-teme; jer, iako više


Solilokvij s temeljima u kući književnoga bitka

Piše: Vesna Aralica, 28. ožujka 2026. Pavao Pavličić: Ti si ja, Lađa od vode, 2025. Kod Pavla Pavličića, barda hrvatske proze i akademika, koji iza sebe broji više od 100 objavljenih djela, nimalo ne iznenađuje što u stvaralačkom smislu ne miruje ni u osmom desetljeću života. Obično se pojava hiperprodukcije u umjetnosti povezuje s estetskim više


Remek-djelo iz ličke nigdine

Piše: Vesna Aralica, 13. ožujka 2026. Damir Karakaš: Sunčanik, OceanMore, studeni 2025. Zadnjih deset godina književnoga stvaralaštva Damira Karakaša zasigurno je najplodonosnije autorovo razdoblje koje se pamti po znakovitim romanima, visoko ocijenjenima kod književne kritike, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu – valja se prisjetiti primjerice sjajnoga uspjeha romana Sjećanje šume u Italiji, više


Začudna moć noći

Piše: Josipa Marenić, 4. ožujka 2026.  Josip Čekolj: Rukovet noćnih putovanja, Mala Zvona, 2025. Nedavno mi je neprestano na ekran mobitela izlijetala pred oči knjiga Rukovet noćnih putovanja i prilično me zaintrigirala, te sam je odlučila pročitati s obzirom na to da volim poeziju i pratim sve vezano uz nju. Njen autor Josip Čekolj rođen više


Zadivljenost nad kozmičkom nespoznatljivošću

Piše: Vesna Aralica, 1. ožujka 2026. Gordana Benić: Svemirske cipele, Naklada Ljevak, listopad 2024. Pjesnici traju ili ne traju – ako su među prvima, zasigurno im je ustrajnost temeljna odlika. Ustrajnost u produbljivanju i transformiranju pjesničkoga izraza, praćena emocionalnošću kao mostom prema čitateljevoj svijesti, jedna je od temeljnih značajki lirskoga opusa Gordane Benić, vrsne i više