Piše: Katarina Marić, 20. prosinca 2024. Miro Gavran: Zaljubljen do ušiju, Mozaik knjiga, 2024. Najprevođeniji i teatarski najizvođeniji hrvatski književnik, čija su djela prevedena na više od 40 jezika s preko 250 izdanja u domovini i inozemstvu, s više od 400 kazališnih premijera na svim kontinentima diljem svijeta, te sa kazališnim festivalima s izvedbama vlastitih više
Piše: Katarina Marić, 2. prosinca 2024. Jozo Vrkić: Hrvatske bajke, Srednja Europa, 2024. Kad su 1991. i 1993. u izdanju Nakladničke kuće Glagol u ediciji Knjižnice Čarobnice izašle Hrvatske bajke sa 100 obrađenih i 25 antologijskih izvornih i Hrvatske predaje sa 250 obrađenih i 40 izvornih velikog agathos kai sophos hrvatskog mitografa Joze Vrkića (1941–2013), više
Piše: Katarina Marić, 1. prosinca 2024. Milka Pogačić: Slava mladosti, Iz sunčanih dana, Ognjište, 2020. Sredinom 19. stoljeća, otkad se kod nas sustavnije pojavljuje, slikovnica kao inicijalno striktno didaktičko (primjerice važnosti higijene ili boravka u prirodi poradi psiho-fizičkih dobrobiti) -edukativno (ponajčešće učenje abecede, vrsta životinja, tipova igara ili snalaženja u svakodnevnom kućanstvu) -moralistička (usmjeravanje ka više
Piše: Katarina Marić, 1. prosinca 2024. Ema Božičević: Čarobni svijet, Ognjište, 2021. Dječja književnost, počesto definirana kao književnost namijenjena djeci, s dječjim junacima kao protagonistima (iako junaci primjerice mogu biti i životinje ili antropomorfizirane prirodne pojave i slično), nikako se ne može utrpati u ovoliko manjkavu definiciju. U prvom redu zbog nesporne propusnosti među naizgled više
Piše: Katarina Marić, 30. studenoga 2024. Tamara Bakran: Zagrebačke bajke, Srednja Europa, 2023. Bajka kao navlastito osobit, sveprisutan i općepoznat te ujedno najpopularniji oblik dječje književnosti, ujedno je najstariji oblik usmenopučkog narodnog stvaralaštva i folklornih konvencija; tvorevina naizgled jednostavne strukture no višedimenzionalih sadržina i bremenite, numinozne simbolike. Za Marie von Franz (1915–1998) ona je „međunarodni više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. Kritička percepcija književnosti autorica u odnosu na književnost autoraKorpus hrvatske ženske književnosti postmodernizma (vrednovane na temelju devet proznih djela) u tematskom i narativnom smislu ni po čemu značajno ne odudara od proznih djela muških autora. Dapače je i kod jednih i kod drugih vidno izražen interes za raznolike umjetničke više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. U sklopu primarne teme Razvoj umjetnosti, projekt Suvremena hrvatska proza – kritička sinteza obuhvaća 18 književnih portreta s pripadajućim autorskim tekstovima iz pera domaćih pisaca i spisateljica, objavljenih u izdanju hrvatskih nakladnika u razdoblju od 2020. do 2024. godine, podvrgnutih sadržajno-formalnoj interpretaciji i kritičkoj evaluaciji shodno stilskim dominantama, čitateljskoj više
Piše: Vesna Aralica, 29. listopada 2024. Magdalena Mrčela: Zlatarova kletva, Alfa, Zagreb, 2024. Magdalena Mrčela višestruko je nagrađivana hrvatska književnica (rođ. 1992. u Splitu), gimnazijska profesorica i novinarka. Na proznim književnim natječajima (od 2010. do 2015.) opetovano sudjeluje primijećenim pričama karakterističnoga stila i intrigantne tematike, dok paralelno intenzivno piše i poeziju (zbirke: Džepni oblak, 2015., više
Piše: Vesna Aralica, 10. listopada 2024. Marko Gregur: Ekspozicija tame, Hena com, 2024. Marko Gregur (rođ. 1982. u Koprivnici), istaknuti podravski pisac i književni urednik, živo je prisutan na hrvatskoj i inozemnoj književnoj sceni više od jednog desetljeća, pojavivši se prvi put zapaženo kao pjesnik 2011. zbirkom Lirske grafomanije. Zadnjih godina intenzivno piše prozu: za roman više
Piše: Vesna Aralica, 1. listopada 2024. Magdalena Blažević: U kasno ljeto, Fraktura, 2022. Magdalena Blažević (rođena u Žepču 1982., BiH) na književnom je nebu u pravom smislu riječi zasjala, nakon godina objavljivanja zapažene proze u književnoj periodici i na književnim portalima, zbirkom priča Svetkovina (2020.), čija je naslovna priča čak ušla i u uži izbor američke više
