Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025.
Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 19. studenoga 2024.
Odmah treba reći: izložba Ideal i stvarnost: prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti toliko je veličanstvena da pripada onome kulturnom događaju koji must be seen, mora se vidjeti. Traje dugo, do 19. siječnja. Mađari se jako trude za promociju svoje likovne umjetnosti s početka 20. stoljeća u posljednjih 15 godina, tako da su imali uspješne izložbe u Parizu, Rimu, Beču, Berlinu i Bruxellesu, a umjetnost svojega velikog slikara Mihályja Munkácsyja i njegovog doba nedavno je stotine tisuća posjetitelja vidjelo u Sankt-Petersburgu, Pekingu i Šangaju. Ova izložba je rezultat dugogodišnjih kontakata Galerije Klovićevi dvori s Muzejom lijepih umjetnosti i Nacionalnom galerijom u Budimpešti. U njihovom su fundusu Dubravka Vlahe Bukovca, Srijemski mučenici Mate Celestina Medovića i Kirka Bele Čikoša Sesije, koje su Mađari redovito posuđivali za potrebe izložbi ranih modernista u Hrvatskoj. Grandiozna je bila izložba Ars et virtus. Hrvatska-Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine organizirana u suradnji s Nacionalnim muzejom Mađarske; otvorila je novo poglavlje u kulturnim odnosima dviju zemalja na području umjetnosti. Izložba je dala svjetlo na hrvatsko-mađarske odnose tijekom povijesti, izvan svih predrasuda, nakon što je podastrla svu ljepotu zajedničke kulturne baštine nakon 800 godina bivanja u uniji.
László Paál, Mihály Munkácsy
Galerija Klovićevi dvori ovaj izložbeni projekt predstavlja u suradnji s Muzejom lijepih umjetnosti / Mađarskom nacionalnom galerijom iz Budimpešte. Izložba se održava u prigodi predsjedanja Mađarske Vijećem Europske unije. Reprezentativnim izborom od 80-ak remek-djela mađarskog slikarstva 19. stoljeća iz stalnog postava najznačajnijih muzejskih institucija Mađarske (Muzeja lijepih umjetnosti i Mađarske nacionalne galerije) izložba predstavlja zlatno doba mađarskog slikarstva u širokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz najljepša djela slavnih umjetnika: Mihályja Munkácsyja, Pála Szinyeija Mersea, Lászla Mednyánszkyja, Viktora Madarásza, Gyule Benczúra, Bertalana Székelyja, Károlya Lotza, Lászla Paála, Lajosa Deáka-Ébnera i Tivadara Zemplényija.
László Mednyánszky
Mađarskim umjetnicima pridruženi su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stoljeća (Antun Aron, Joso Bužan, Ivan Tišov, Nikola Mašić, Bela Čikoš Sesija, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medović, Emanuel Vidović, Menci Clement Crnčić, Dragan Melkus i Oton Iveković) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj. Beč, Budimpešta pa i Zagreb postajali su prave kulturne prijestolnice te su lokalni ukusi i teme oživjeli pod europskim utjecajima, stvarajući raznolikost tako karakterističnu za umjetnost Srednje Europe. Izložbom se također obilježava 180. obljetnica rođenja velikog mađarskog umjetnika svjetskoga glasa Mihályja Munkácsyja. Autorice izložbe su Réka Krasznai iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpešti i dr. sc. Petra Vugrinec iz Galerije Klovićevi dvori, a kustosica izložbe Iva Sudec Andreis. Treba im čestitati na izvanredno obavljenom poslu, stručnom i profesionalnom, ove fenomenalne izložbe. Vrsna mađarska stručnjakinja Réka Krasznai u katalogu potanko piše o mađarskom slikarstvu tzv. Zlatnoga doba, 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća, članak pod nazivom Od povijesne drame do lirskog spektakla: prvo zlatno doba mađarskog slikarstva (1850. – 1914.). Također vrsna hrvatska stručnjakinja iz Klovićevih dvora dr. sc. Petra Vugrinec piše u katalogu članak Slikarstvo u Mađarskoj i Hrvatskoj u vrijeme dualizma. Izložba predstavlja sedam tematskih cjelina: Povijest i romanticizam, Mitologija i arkadija, Munkácsy i tradicija realizma, Prizori ruralnog života, Színyei Merse i uvod u modernu, Veličanstveni krajolici i cjelinu Manifest ljepote u okviru kojih će se otkriti sličnosti i posebnosti mađarskoga i hrvatskog slikarstva te razvoja u vrijeme dualizma, kada je umjetnost postajala središnjim područjem nacionalnog integriteta i srednjoeuropskog identiteta.
Pál Szinyei Merse, Menci Klement Crnčić
© doc. dr. sc. Enes Quien, Kulturauzagrebu.hr, 19. studenoga 2024.