Piše: doc.dr.sc. Enes Quien, 21. travnja 2025.

Zbirka Kviz – mala riznica hrvatskog slikarstva, Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb (15. travnja – 29. lipnja 2025.) 2. dio

U Zbirci Kviz nalazi se još 67 remek-djela hrvatskoga modernog slikarstva, sva odreda dijamanti. Tu je Pet ćutila Vlahe Bukovca, iznimna slika iz 1898. godine koje prikazuje pet žena kao alegorije koje simboliziraju pet osjetila, Požeške doline i Djevojka s povrćem (1910.) Miroslava Kraljevića, Akt u crnim čarapama Vladimira Becića, Pod maslinom Bračanina Jerolima Mišea, Stari plakati Miljenka Stančića, pa redom tu su slike velikih imena: Bele Čikoša Sesije, Ferda Kovačevića, Mencija Clementa Crnčića, Emanuela Vidovića i Jurja Plančića, uz sve već spomenute. Briljantno! Izvanredno! Ne treba ni spominjati  kako se radi sve odreda o lijepim slikama, što dokazuje visok estetski osjećaj, a ne samo informiranost i znanje bračnoga para Kviz.

Slika Vilka Gecana, Pogled na Dvorničićevu iz 1933. godine, rađena je s prozora i s visine gledano na grad, ulicu i zgrade koje se nalaze u neposrednoj blizini. Ti su objekti na slici odrezani u onoj mjeri koja se nalazi izvan otvora kroz koji gledamo. Dan je sunčan, zbog kojeg slika obiluje svjetlom. Pred nama se u prvom planu šire krošnje stabala, jedna zelena i druga golih grana na kojoj rastu pupovi. Uz desni rub slike gledamo crijep i zgradu s prozorima. U drugom planu također gledamo gradske kuće, ali cjelovitije jer su dovoljno odmaknute. Ljudskih figura nema. Kolorit je monokromatski, prevladavaju nijanse toplih boja: smeđa, bež, terakota. Slika pripada Gecanovim kasnim djelima.

Slika Ljube Babića, Iz Orebića, prikazuje mjesto na pelješkom poluotoku smješteno pod brdom Sveti Ilija, a nastala je 1931. godine. Slika odiše mirnoćom i tišinom dalmatinskoga pejzaža okupanog suncem i toplinom, a sve postignuto bojom. Slika je podijeljena u nekoliko planova. U prvom planu popločanom ulicom ulazimo u krajolik nekog mediteranskog gradića. S lijeve strane slike vodi nas dijagonalno naslikan zidić s kamenom klupom iznad kojeg raste mediteransko raslinje i raskošno se uzdiže tanko i elegantno stablo palme. S desne proviruju samo palmine grane što bacaju sjenu na spomenutu kaldrmu. Ispred nas u sredini prizora uzdiže se potom ružičasto crvena dvokatnica s pravokutnim prozorima zatvorenih škura što štite od vrućine i sjaja sunca. Iza kuće u pozadini kamenjar, brdo (Sv. Ilija) i modro plavo nebo. Slika je lišena ljudskih figura, kao da je nastala za vrijeme kratke popodnevne sieste od ljetne žege kada se svi sakriju od sunca i odmaraju. Ugođaj je ugodan i prozračan. Eto, tek tako da opišemo i analiziramo barem dvije vrlo lijepe od 68 slika ove iznimne zbirke.

Slika Jurja Plančića Crvene ribe iz 1930. prikazuje četiri svježe trlje na stolu položene na novinskom papiru, kojima se odaje počast jednostavnom, svakodnevnom životu. „U svim tim stvarima sam nastojao da unašam predmete onako pučki, kako ih čovjek viđa, bez ikakve filozofije i bez ikakve ukočene forme. Sve to živi slobodnim životom, bez ikakve prisiljene stege… Život, kako ga gledamo, i stvari kojima se služimo.“ To je dakako najkvalitetniji Plančićev rad u zbirci Kviz, ali ujedno i jedan od vrhunaca Plančićeva opusa. Nastao je na samome kraju slikarova likovnog puta, u godini njegove prerane smrti u Parizu. Slika Crvene ribe pripada djelima u kojima se osjeća sjećanje na siromašno i oskudno, ali sretno i ljubavlju ispunjeno djetinjstvo, nostalgija za rodnim zavičajem, morem, jugom ili, kako piše Gamulin, „…fini lirizam intimnog pripovijedanja…“.

Slika Jerolima Miše Mrtva priroda iz 1930. prikazuje mrtvu prirodu s cvijećem i voćem. Na bijelo-plavom stolnjaku prostrtom na tamnome stolu nalazi se buket bijelih i ružičastih krizantema s crvenom voćkom pored njih (jabuka, nar) i dvije žute kruške položene na dva tamnoplava tanjurića. Pozadina je tamna i lišena detalja. Slika pršti bojama, a kolorit bijele boje cvijeća i žutih voćki daje tom običnom, svakodnevnom prizoru atmosferu topline, a posebnu notu daje modra boja razasuta brzim potezima kista po stolnjaku i buketu. Slika je nastala 1930. godine u vrijeme kada je Miše, uz Becića i Babića, bio članom Grupe trojice. U tom najvažnijem stvaralačkom razdoblju (1930–1935) slika cézannistički uravnotežene kompozicije slobodnih kromatskih odnosa.

Zbirka Kviz iznimno je dobro očuvana, te će predstavljati pravi dragulj za posjetitelje svih generacija. Bit će stalno postavljena u Galeriji Klovićevi dvori da je mogu razgledati mnoge buduće generacije, i ta je činjenica također neprocjenjiva, iznimno bitna i važna u kulturnom i edukacijskom smislu.

© doc.dr.sc. Enes Quien, Kulturauzagrebu.hr, 21. travnja 2025.

Pročitajte prethodni nastavak