Zagreb film pozvao je putem svoje Facebook stranice zainteresirane da na njihovom YouTube kanalu pogledaju osam animiranih filmova:

Surogat je film redatelja Dušana Vukotića iz 1961. koji je 1962. godine osvojio nagradu Oscar za najbolji crtani film. Surogat je osvojio i brojne velike nagrade na festivalima u Beogradu, Bergamu, Corku, San Franciscu, Oberhausenu itd., stekavši tako doista važna svjetska priznanja.

Tajni laboratorij Nikole Tesle redatelja Brune Razuma, nastao je 214 godine, a donosi priču o Nikoli Tesli koji u svom tajnom laboratoriju radi na svom dosad najvažnijem izumu – humanoidnom robotu. No umire prije nego ga uspije završiti, a njegov laboratorij ostaje skriven i zaboravljen. Šest desetljeća poslije prolazak vlaka uzrokuje podrhtavanje koje budi robota.

Mačka je film iz 1971. godine nastao u spomen na Zlatka Boureka. Kao u drevnoj Ezopovoj basni, mladi pjesnik samuje sa svojom umjetnošću sve dok mu boginja Venera ne pokloni društvo, pretvorivši njegovu mačku u prekrasnu djevojku.

Wiener Blut u režiji Zlatka Boureka i Pavla Štaltera nastao je 2015. godine.
Film je autorovo sjećanje na početak Drugog svjetskog rata i prati odlazak gospođe Sarike u židovski umirovljenički dom. Ono što je trebao biti miran kraj života, pretvara se u užas holokausta, a ona postaje jedna od brojnih žrtvi. Film je inspiriran slikama Georga Grosza i Otta Dixa.

Ceremonija redatelja Borivoja Dovnikovića – Bordoa nastao je 1965. godine.
Pred zidom se grupa od šest ljudi namješta kao za fotografiranje. Čitavim tim ceremo¬nijalom rukovodi sedmi, koji (kao fotograf) provjerava kroz prste kompoziciju, rukama daje upute za pregrupiranje. Kompozicija je u redu. Kamera švenka u stranu i otkriva vod vojnika s puškama na go-tovs, uperenim u grupu šestorice. Plotun. Zatamnjenje. Kraj.

Bećarac je film Zlatka Boureka iz 1966. rađen na temu kratkih slavonskih distiha, koji se i danas pjevaju na području većem od Slavonije. Dvije djevojke, jedna bogata, druga siromašna i ljepša, vole istog momka. Momak je malo u dvoumi, ali se ipak odlučuje za siromašnu djevojku. Premda je bogatuša uvri¬jeđena, ona se brzo utješi drugim, brkatim, mladoženjom.

Đavolja posla film je redatelja Zlatka Grgića iz 1965. godine. Na dobra djela Dobričine ljudi uzvraćaju tolikim zlom, da je to i za samog Dobričinu previše, pa se pretvara u Đavola. Vračajući zlo za zlo toliko je pretjerao, da je to i za samog đavola previše, pa postane opet Dobričina.

Iznutra i izvana redatelja Joška Marušića iz 1978. godine, a prikazuje čovjeka koji velikim drvenim krilima leti kroz prostor i ljude koji rade veliki žičani kavez u kome su svi; i oni i on koji leti…