Suptilan aktivistički angažman

Piše: Katarina Marić, 11. rujna 2024.

Ann-Helén Laestadius: Krađa (Stöld, 2021), OceanMore 2023. (prijevod: Željka Černok)

Starosjedilački indogeni narodi svijeta – divljaci, stoljećima su izlagani najnezamislivijim nepravdama, nedjelima, patnjama i poniženjima od strane visokociviliziranih spasitelja koji su ih otkrili, a tako je i danas – samo manje eksplicitno, pod krinkom raznoraznih (kolonizatorskih i fundamentalističkih) pokroviteljskih, za njihovu dobrobit zainteresiranih institucija, organizacija i vlada – od masakara, otimačine, prisilnih obraćenja, asimilacija i kulturnih genocida preko sramotnih ideja rezervata te kontrolirano loših uvjeta u istima do suvremene rasne netrpeljivosti i diskriminacijske ksenofobije, zločina iz mržnje, nametnute inferiornosti i omalovažavanja ili barem ignoriranja. Indijanci, Aboridžini, Eskimi, Samiji neki su od najpoznatijih domorodačkih naroda s brojnim podskupinama, čiji se broj rapidno smanjio kroz stoljeća, a mnogi su odavno i istrijebljeni (mahom s otočnih karipskih država).

Da su suvremene promjene mahom samo kozmetičke, s pro-forma isprikama, dokazuje i novi roman Samijke Ann-Helén Laestadius Krađa, pri čemu se naslov referira na sustavno ignoriranje, indiferentnost i prešutno podržavanje počinitelja od strane onih koji su u stanju unijeti promjenu, konkretno policijske službe, ali to ne čine u slučajevima ubijanja i sakaćenja pripitomljenih sobova kao reprezentanata tradicijskog načina života Samija, radije klasificirajući takva zločinstva običnom – krađom, koja kao takva za sobom ne povlači veće zakonske posljedice, a zapravo je riječ o prijetnjama, zločinima iz mržnje, naočigled uperenima prema ovom autohtonom narodu (nastanjuju teritorij arktičkih područja Norveške, Švedske, Finske i ruskog poluotoka Kola). Autorica umješno lovi fine nijanse tenzičnih međuodnosa ove etničke manjine ne samo sa nesamijskim švedskim stanovništvom nego i napetosti unutar same zajednice, kontekstualno se dotičući i problematike rodnih uloga, poput tradicijski poprijeka gledanja na ženu kao goniča sobova odnosno zbog navedene problematike i narušena mentalnog zdravlja te posljedično alarmantno visoke stope samoubojstava mladih Samija, svjesno no suptilno aktivistički angažirano no nikad tendenciozno, sugestivno najširoj publici prenoseći i uvlačeći je u svijet daleke kulture vlastitih internih specifikuma koja ispod svoje već ikonografske tišine i bjeline kipti tenzijama i turbulencijama.

S porastom interesa za indogene kulture i civilizacije, Krađa je osvanula i na malim ekranima kao Netflixov film (https://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=3522), slijedeći kako starije naslove Nilsa Gaupa, tako i recentnije nagrađivane Laponska krv (https://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=2544) ili Dječak u oblacima (https://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=2614) odnosno nagrađivani dokumentarac Máhccan (2023) Anssija Kömija i Suvi West o bitci za povratkom na tisuće svakodnevnih predmeta – oduzetog naslijeđa predaka u Finskoj, a zvjerstvima nad sjevernoameričkim starosjediocima posvećen je i najnoviji uradak Martina Scorseseja Ubojice cvjetnog mjeseca (Killers of the Flower Moon, 2023). Također, nedavno je izašao i prvi strip samijske tematike – När vi var samer (2021) Matsa Jonssona, nominiran za prestižnu Nagradu August, a i Nordijski paviljon Venecijskog bijenala 2022. bio je posvećen upravo samijskim umjetnicima, što sve upućuje na male no ipak dobrodošle pomake u stavu, energiji i percepciji autohtonih naroda, s nadom u bolje sutra.