Predstavljanje knjige i radionica

29. 6. 2024.

Radionica i predstavljanje umjetničke knjige Hrvoja Đukeza Knjiga kao igra, nastale u suautorstvu s Borisom Greinerom, održat će se u četvrtak, 4. srpnja s početkom u 18 sati u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića (Zapoljska 1).

„(…) Mogu li crteži i slučajne strukture rastaljene plastike zajedno u košaru, jedno uz drugo? Može li se uopće poetizirati otpad? Uočavanjem tih odnosa i postavljenih pitanja format knjige dozvoljava izlaganje sadržaja putem kontrasta. Nadalje, temeljem određenog apstrahiranja i usvojenih pretpostavki kontrastnog promatranja, možemo uočiti odnose koji su vidljivi u sučelju; u odnosu monokromnog i slobodnog crteža okoliša, naspram zbrinutom i ukalupljenom šarenom otpadu. (…)“ (Hrvoje Đukez)

„(…) Crnobijeli crteži predstavljaju svojevrstan most ili, preciznije, prijelaznu fazu između apstrakcije i figuracije. Slobodnim su potezom, ugljenom ili akvarelom, portretirani pejzaži, njihove strukture, drugim riječima, glasnogovornici njihove elementarnosti, stilizacije ravnica, brda, mora i slično. Pa, ako bi se moglo zaključiti da su crteži autorska odnosno slikarska reakcija na rezultat kućnog tehnološkog procesa, pridruženi se tekstovi, u formi vezana stiha, pojavljuju poput iskrcavanja na figurativni teren. Iako aliteracijom i formom simuliraju pjesmice, radi se o gotovo pripovjednim proznim cticama koje se nadovezuju na drugu etapu izvedbe, poluapstraktne crteže. Ali ne opisuju njihov sadržaj, nego predlažu situacije asocirane Đukezovim pejzažima. (…) Beskonačna knjiga, zahvaljujući čvrstim plastičnim stranicama, raširena u otvorenu ili zatvorenu harmoniku, postaje objekt oko kojeg obilazimo također gubeći iz vida početak i kraj. Nastala sinergijom tehnologije i analogije, slučajnošću plastične metamorfoze, slobodnim potezom slikara i vezanom metrikom pisca, knjiga se ne suprotstavlja neumitnom civilizacijskom procesu, ali ne reklamira ni kohabitaciju s umjetnim čovjekovim neprijateljem, nego se očituje kao prijedlog obračuna s posljedicama. (…)“ (iz predgovora, Boris Greiner)

Izvor: www.kgz.hr, Kulturauzagrebu.hr