Piše: Katarina Marić, 29. svibnja 2025.
dr.sc. Ivor Altaras Penda: Memento moneta – povijesne zgode i nezgode ispričane novcem, Vlastita naknada, 2023.
Briljantna, distinktivna osobnost domaće znanosti dr.sc. Ivor Altaras Penda na 296 stranica i mnoštvom visokokvalitetnih ilustracija u boji izdao je knjigu o – novcu, no ne tako tipičnu, kao što i sam teaser-naslov govori – Memento moneta, naime, provocira promišljaje na memento mori, u današnjem svijetu pokleklom i grcajućem pred vanitas i carpe diem motivima, također evocirajući Junonin epitet Monete kao opominjateljice i podsjetiteljice, pozivajući na zapitanost nad suvremenim trenutkom koji – iako uvijek ostavlja nadu u zlatnodopsku budućnost, svakako moguće hrli i u možebitnu daljnju kaliyugijsku propast.
Knjiga iz vrlo posebne (multi)perspektive iznosi brojne numizmatske kuriozitetnosti, govori što definira vrijednost novca, ali i otvara važne polemike, sve začinjajući intrigantnim zanimljivostima, kako bi podastrijela i pročešljala motiv novca/monete u svim povijesnim razdobljima i u čitavom svijetu kroz sociološku, ekonomsku, povijesnu, kulturološku, estetsku, filozofsku, psihološku, ali i onu huizingovsku agonalno-ludičku prizmu. Pa tako kroz intrigantne priče o socijalnoj strukturalnosti novca, ali i njegovim kulturološkim dimenzijama, svoj pristup podiže na popularno-znanstvenu razinu, obuhvaćajući tretiranu tematiku holistički i multipercepcijski a ne samo s baznog ekonomskog nivoa, govoreći primjerice o štovanjima osoba koje se postavljaju na novčanice iako su počinile neviđene zločine, masakre i porobljavanja – poput zloglasnih monstruoznih konkvistadora Francisca Pizarra (1478 –1541) ili Hernána Cortésa (1519–1521), kao primjer pomućenih umova opčinjenih zlatom; potom o sramotno nečasnim radnjama kolonijalizma; kontroverznoj, simbolizmom bremenitoj novčanici od 1 dolara masonsko-iluminatornih konotacija; o krimenima Nikole Kopernika (1473–1543), Giordana Bruna (1548–1600) i Galilea Galileija (1564–1642) koji su se usudili kontrirati Crkvenom dogmatizmu; ali i otkrivajući kakve veze sa scammanjem i lutrijom ima Voltaire (1694–1778) i koliko je dobar bio vladar Matijaš Korvin (1443–1490), također načimajući i promišljajući goruće, aktualnije teme.
Jedna od njih povijesno je poglavlje radikalne proklamacije cijepljenja protiv Covida-19 pri čemu se necijepljenim građanima prijetilo oduzimanjem građanskih prava i dostupnosti javnih usluga, a bez ikakva preuzimanja odgovornosti, dokaza o učinkovitosti istog odnosno bez „individualne analize rizika i korisnosti njegova uzimanja“ – pri čemu je učinjena golema socijalna, ekonomska, zdravstvena šteta a važnu ulogu također je odigrao novac kao propagandno sredstvo; druga pak potencijalan budući distopijski evolutivni scenarij monetarne represije u slučaju sve više indikativnog ukidanja gotovine (koja omogućava slobodu, anonimnost i kontrolu nad vlastitim troškovima) i potpunog prebacivanja na digitalno kartično i online plaćanje (kao ono promotorski praktičnije i ne-arhaično zastarjelo poput gotovinskog), što je primjerice učinila Kanada i njen dosadašnji premijer Trudeau koji je upravo vezano za netom spomenuti Covid-19 izrijekom „…javno prijetio da će kanadska država prosvjednicima protiv vlasti zbog uvođenja obveznog cijepljenja (…) i svima koji im daju podršku onemogućiti pristup osobnim bankovnim računima.“ (usput, Trudeauova liberalna demokracija, kao preslika konstrukta sekularne svjetske vlade, vidljiva je primjerice i u tretmanu indigenističkih naroda kanadskog teritorija: https://www.filmovi.hr/index.php?p=article&id=3710). U tom kontekstu, i samim uvođenjem eura gubi se puno važnih konstitutivnih elemenata suverene države, od kojih je možda ponajvažnija ona gubitka pravne mogućnosti izlaska iz takvog monetarnog sustava nadnacionalnog novca. Dr.sc. Altaras Penda o takvom „besadržajnom europeizmu“ navodi: „No budući da u svijetu ne postoje slučajnosti, baš ovakav europski novac, lišen svake realnosti, iznimno dobro opisuje europski zajednički identitet, kojeg još uvijek nema i ne zna se hoće li ga ikada biti onakvog kakav nam prezentiraju birokratski predstavnici Europske središnje banke i ostalih šest temeljnih europskih institucija. Nažalost, kroz povijest se bez iznimke pokazalo, kad god se građanima „odozgo“ nastojao nametnuti zajednički identitet, to baš nikada do sada nije dobro završilo.“
Ovo vrijedno djelo koje umješno, iscrpno i studiozno iščitava monetu ne samo kao platežno sredstvo u svim svojim oblicima – kripto, digitalna, gotovinska, bez novca… nego i predstavlja bogato sadržajnu, šaroliku i koloritnu slikovnicu prošlosti čovječanstva, ujedno bi – u nekim idealnim okolnostima, moglo biti impresivan suvenir Muzeja novca Moneterre.
© Katarina Marić, Kulturauzagrebu.hr, 29. svibnja 2025.