U nedjelju, 20. veljače u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u sklopu Filozofskog teatra gostovat će jedan od najkontroverznijih i najtraženijih švicarskih kazališnih i filmskih redatelja današnjice – Milo Rau.
Nakon što je filozof Slavoj Žižek rasprodao gledalište Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te ostvario rekordan broj live-streamova, Milo Rau, kojeg nazivaju novom revolucionarnom kazališnom zvijezdom, drugi je gost Srećka Horvata. Teme o kojima će razgovarati u Filozofskom teatru su: angažirana umjetnost i budućnost kazališta, stanje u svijetu danas, kao i mogućnost otpora a dotaknut će se i recentnijih projekata koje je Rau izveo, poput Novog evanđelja koje postavlja pitanje što bi Isus propovijedao u 21. stoljeću i tko bi mu bili učenici, kao i Škole otpora koju je Rau pokrenuo tijekom pandemije.
U sklopu Festivala svjetskog kazališta u rujnu 2021. godine zagrebačka je publika imala priliku vidjeti Rauovu potresnu predstavu Obitelj belgijskog Nacionalnog teatra iz Genta koja je rekonstruirala tajanstveni i tragičan slučaj obitelji Demeester. 2018. godine u HNK u Zagrebu gostovao je s predstavom Pet lakih komada, šokantnim i jednim od najuspješnijih njegovih projekata o zločinima Marca Dutrouxa, okrutnog belgijskog pedofila, silovatelja i ubojice djevojčica. Milo Rau uvijek traga za traumatičnim, tragičnim momentima u individualnim životima i u zemlji, jer smatra da su to trenuci u kojima smo najviše dirnuti i koji nas najviše mijenjaju.
Novinar, esejist i predavač Milo Rau studirao je sociologiju, njemački jezik i romanistiku u Parizu, Zürichu i Berlinu; profesori su mu, među ostalima, bili Tzvetan Todorov i Pierre Bourdieu. Godine 2007. Rau je osnovao kazališnu i filmsku kuću pod nazivom Institute of Political Murder / Institut političkog umorstva (IIPM), koju od tada vodi kao umjetnički ravnatelj. Međunarodnu slavu stekao je svojim re-kreacijama: studijama slika, govora i društvenih odnosa putem detaljnih imitacija u obliku kazališnih scena. Kako počiniti genocid (Hate Radio / Radio mržnje), kako podići revoluciju (The Last Days of the Ceausescus / Posljednji dani Ceausescua) ili kako raspiriti ksenofobiju (Breivik Statement / Breivikova izjava). U svojim djelima postavlja pitanja – kako televizija, populizam i pop glazba utječu i oblikuju nas? Kako se takva apstraktna retorika može prikazati na sceni i kako je onda mi razumijevamo, i kakav je njezin učinak na nas, publiku?