U izdanju Hrvatske sveučilišne naklade objavljena je nova knjiga profesorice Tanje Kuštović Istraživači hrvatskoga glagoljaštva 1., u kojoj se obrađuje dvadesetak osoba koje su se bavile istraživanjem hrvatskoga glagoljaštva.
Knjiga obuhvaća 20 radova u kojima su predstavljene ključne osobe koje su svojim znanstveno-stručnim radom pridonijele spoznajama o najraznolikijim temama iz hrvatskoga glagoljaštva u protekla gotovo dva stoljeća. Uvršteni su samo oni istraživači koji više nisu među nama, a već i tim povijesnim otklonom osigurana je pouzdanost posredovanih znanja i interpretacija. Uglavnom su po kronološkom kriteriju poredana imena istraživača odnosno poglavlja: Josipa Jurja Strossmayera, Franje Račkoga, Vatroslava Jagića, Ivana Milčetića, Rudolfa Strohala, Josipa Vajsa, Vinka Premude, Franje Fanceva, Stjepana Ivšića, Vjekoslava Štefanića, Josipa Vrane, Josipa Hamma, Mateja Bošnjaka, Marije Agnezije Pantelić, Branka Fučića, Franta V. Mareša, Biserke Grabar, Josipa Tandarića, Petra Runje i Radoslava Katičića.
U popis su uključeni i kulturni djelatnici koji su u svom vremenu afirmirali glagoljaštvo, kao i povjesničari, jezikoslovci, istraživači koji glagoljaštvo proučavaju s kulturološkog stajališta. Također, uključeni su strani i domaći istraživači, čime se ukazuje na to da je proučavanje glagoljice bilo rašireno i izvan granica Hrvatske. Uz svakog istraživača navedeni su biografski podatci u širem opsegu te izbor od jednog ili više relevantnih autorovih tekstova koji su predočeni ili prepričani čitatelju, što mu omogućuje podrobnije upoznavanje s pojedinim istraživanjima. Na kraju teksta o svakom istraživaču nalazi se izbor iz njegove bibliografije koji se odnosi na njegove glagoljaške tekstove. Nakladnik napominje kako sve to ima enciklopedijski karakter, znatno obogaćen, jer je i broj podataka veći i analize češće nego u enciklopedijskim natuknicama.
Hrvatska sveučilišna naklada naglašava da se afirmacija hrvatskoga glagoljaštva i kontinuiteta njegova višestrukoga i multidisciplinarnoga istraživanja, izravno uklapa u afirmaciju hrvatske kulture i znanosti u našoj kulturnoj sredini i u međunarodnoj slavistici. Ocjenjuje kako je osobita vrijednost knjige Tanje Kuštović Istraživači hrvatskoga glagoljaštva u predočenju ključnih imena i ključnih točaka razvoja spoznaja o hrvatskome glagoljaštvu. Kao svojevrstan pregled razvoja i struke u cjelini knjiga, naime, omogućuje jasno prepoznavanje kontinuiteta ovoga segmenta hrvatske filologije.