7. 9. 2024.

Galerija Spot i Ured za fotografiju (Čanićeva 6) postavljaju izložbu Wiped Clean umjetnika Luke Pešuna od ponedjeljka, 9. rujna s početkom u 19 sati. Prilikom otvorenja izložbe zakazano je vodstvo kustosice Marte Radman i razgovor s autorom, a predavanje Martina Kuhara o povijesnoj medicinskoj fotografiji održat će se u srijedu, 18. rujna u 19:00 sati u Galeriji Spot kao dio popratnog programa. Izložba ostaje otvorena do srijede, 2. listopada 2024.

„(…) Luka Pešun posvetio je projekt “Wiped Clean” svojim tetama, Kseniji i Marini, koje su doživjele privremenu amneziju. Njihov privremeni gubitak sjećanja za njega je značio nešto mnogo dublje od medicinskog fenomena – bio je to susret sa strahom od zaborava, s nečim nalik smrti, ali ne smrti kao kraja života, već smrti kao odsutnosti u tuđem pamćenju. Luka nije bio zabrinut samo za njih, već i za sebe, bojeći se da ga se one više neće sjećati. Taj strah, pomalo sebičan i egocentričan odražava koliko nam je svima važno biti prisutan u sjećanjima onih koje volimo. Kao što je Kseniji i Marini privremeno oduzeta svijest, tako je Luka osjetio da mu je oduzeto pravo na prisutnost u njihovim umovima.

“Wiped Clean” preispituje značaj sjećanja kroz prizmu filozofskih koncepata poput Lockeove tabule rase i Maljevićeve slike “Bijelo na bijelom”, na tragu kojih autor galeriju pretvara u čisti prostor, u metaforu za gubitak i obnavljanje identiteta. Projekt kombinira fotografiju i VR tehnologiju kako bi dočarao fenomen kratkoročnog gubitka pamćenja. Inspiriran je osobnim pričama Luke i njegovih teta te vodi posjetitelje kroz iskustvo gubitka sjećanja – uranjanju u svijet kroz VR naočale, u isti prostor u kojem predmeti i ljudi momentalno nestaju, baš kao što su u sjećanjima Lukinih teta nestale pojedine epizode života. Filozofske ideje poput Derridine metafizike prisutnosti i sindroma lažnog sjećanja djeluju kao referentne točke u propitivanju nestalnosti i subjektivnosti sjećanja. Derridina teorija dekonstrukcije pokazuje u kojoj mjeri je naša percepcija stvarnosti, a time i sjećanja, podložna destabilizaciji i promjeni, dok sindrom lažnog sjećanja otkriva koliko lako vanjski utjecaji mogu stvoriti uspomene koje se čine stvarnima, iako su potpuno izmišljene. (…)“ (iz predgovora Marte Radman)

Izvor: www.croatian-photography.com, Kulturauzagrebu.hr