Festival povijesti Kliofest održat će se od utorka do petka, 7. do 10. svibnja. Otvorenje Festivala u utorak u 11 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu obogatit će predstavnici Muzeja grada Zagreba u kostimiranim likovima iz zagrebačke prošlosti. Osim mnoštva predstavljanja knjiga, okruglih stolova, izložbi te nekoliko projekcija filmova, ove godine organizira se i kviz znanja.

Okrugli su stolovi posvećeni obljetnicama: jedan 500. obljetnici smrti Marka Marulića, drugi 150. obljetnici početka rada modernoga Sveučilišta u Zagrebu, treći 50. obljetnici Ustava SFRJ iz 1974. godine, a na četvrtom će se diskutirati o deset godina od obljetničke godine početka Prvoga svjetskog rata i što se u hrvatskoj historiografiji promijenilo u odnosu na istraživanja i viđenja toga prvog velikog svjetskog ratnog sukoba.

Nekoliko je tribina posvećeno nedavno objavljenim važnim knjigama i izazovima koje te knjige stavljaju pred povjesničare: o memoarima neopravdano zaboravljenoga hrvatskog političara Ivana Bukovića Ćire, o starome Egiptu ili pak o nacionalnom pamćenju traumatičnih iskustava 20. stoljeća. Na jednoj će se tribini po prvi put susresti studenti povijesti s Filozofskog fakulteta, Fakulteta hrvatskih studija i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta te porazgovarati o studiranju, mogućnosti suradnje i o tom što nakon studija. Jedna je tribina posvećena raspravi o tom kako je nastala i što je značila rapalska granica, kao i kako se na nju gledalo među stanovništvom koje je ostalo izvan nacionalne matice. Priredit će se i tribina o sto godina djelatnosti Francuskoga instituta u Zagrebu, stožerne institucije jačanja hrvatsko-francuskih kulturnih odnosa. Napokon, tu je i tribina o arhivima u digitalno doba.

Ove će se godine na Festivalu povijesti Kliofest predstaviti i makedonski povjesničari te ukazati na aktualno stanje svoje historiografije kao i mogućnostima suradnje s hrvatskim povjesničarima. Također će se predstaviti povjesničari iz dva slovenska povijesna instituta – Instituta za suvremenu povijest i Povijesnog instituta Milko Kos Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dok će kolege s Filozofskog fakulteta u Ljubljani pokazati svoju izložbu o rapalskoj granici. U programu je i predstavljanje novih knjiga Udruženja za modernu historiju u Sarajevu i ovogodišnjega History Festa, kao i predstavljanje novih knjiga Biblioteke XX vek. Ove će godine na festivalu sudjelovati i nekoliko čeških povjesničara te će biti predstavljene njihove knjige, napose zbornik radova posvećen Janu Pelikánu, današnjem nestoru češke balkanistike. Tu su i drugi gosti iz inozemstva, iz Poljske, Italije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Francuske…

Na festivalu će biti niz predstavljanja knjiga hrvatskih povijesnih i arhivističkih institucija, među njima Hrvatskoga instituta za povijest i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Hrvatskoga državnog arhiva i FF pressa, kao i nekoliko nakladnika. Bit će predstavljen i Centar za istraživanje Holokausta i genocida na jugoistoku Europe s Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Bit će prikazana i dva filma. Prvi je Povijest jednoga zločina – o tragičnoj sudbini poljske obitelji Ulma, koja je za Drugoga svjetskog rata skrivala svoje židovske susjede, i o nekažnjavanju glavnoga nalogodavca zločina, jednoga njemačkog policajca, koji je policijski posao obavljao u SR Njemačkoj i nakon rata. Drugi film govori o tome kako je mala grupa beogradskih intelektualaca i disidenata iskoristila jedan propalestinski miting na početku 1980-ih da iskaže svoju podršku Nezavisnom sindikatu Solidarnost.

Na festivalu će se održati i nekoliko radionica za učenike osnovnih i srednjih škola. Taj dio programa izvodi se u suradnji s Muzejom seljačkih buna i s gimnazijskim profesorom Hanom Uzeirbegovićem. Ne treba zaboraviti niti popularizacijske mogućnosti kvizova – ove godine ponovno se radi Kliokviz.

Dvije točke Festivala povijesti Kliofest prenesene su u tjedan nakon festivala – izložba Između slave i zaborava: Lea Deutsch – čudo od djeteta i žrtva Holokausta (prikazana lani u NSK) bit će postavljena i otvorena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića profesor Maksim Kamenjecki iz Kijeva održat će predavanje Povijest kao oružje: Ukrajina i Rusija danas.

Glavni dio programa odvija se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – i ovoga puta na dvije pozornice. Nekoliko promocija knjiga bit će u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, a filmovi će biti prikazani u sjedištu Poljske kulturne udruge Mikolaj Kopernik.

Izvor: www.kliofest.hr, Kulturauzagrebu.hr, 1. svibnja 2024.