Fascinantna i veličanstvena izložba

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, prof., 6. veljače 2026.

U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. – 15. ožujka 2026.

Fascinantna je, veličanstvena, opširna, znanstveno utemeljena i vrlo, vrlo edukativna te izvanredno postavljena izložba U početku bijaše kraljevstvo – Izložba u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, od krunjenja kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju za Rex Croatorum (Kralja hrvatskoga). Monumentalna je to, svjetski relevantna izložba. Autor izložbe je Dino Milinović, redoviti profesor Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a suautori Tomislav Galović i Trpimir Vedriš, izvanredni profesori Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autori su napravili podvig, odradili sjajan posao u koncepciji, izboru i posudbi artefakata iz mnogobrojnih institucija, arheoloških i inih muzeja diljem Hrvatske. Kustosica izložbe je Iva Sudec Andreis, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori.

O samom kralju Tomislavu izložba je u prizemlju Galerije Klovićevi dvori. Na prvome katu obilna tekstovima po zidovima, legendama i eksponatima, izložba je od ranoga do kasnog srednjeg vijeka, od opisa povijesnog konteksta s kompletnom genealogijom svih hrvatskih knezova do kraljeva, odnosima s Francima, Bizantom te potom Venecijom. Tu su karte ondašnje Hrvatske kroz razna povijesna razdoblja, s granicama današnje da se vidi odnos širenja i sužavanja hrvatskih krajeva kroz povijest; knezovi Slavonije (Panonije), stanje u Istri i dakako u Dalmaciji (Salona, Split i splitski Sabori: Nin, Knin, Trogir, Zadar i Dubrovnik). Izložena je kamena građa Rimskog Carstva iz Salone, kameni komadi s rimskom kapitalom ispisanim latinskim tekstovima te torzo rimskog cara. Tu su potom pluteji, oltarne pregrade starohrvatskih crkava i crkvica s pleterima, Višeslavova krstionica gdje su se uranjanjem cijeloga tijela u vodu pokrštavali Hrvati oko 800. godine, dakle početkom 9. stoljeća. Tu su i vrijedni arheološki nalazi i rekonstrukcije grobova i sarkofaga, a ističe se onaj kraljice Jelene iz 11. stoljeća. Izložen je i potanko opisan plenarij izrezbaren od slonovače iz 11. stoljeća, na kojemu je Dino Milinović doktorirao.

Na drugom je katu izložena povijest Hrvatske Novoga vijeka (od renesanse 15. i 16. stoljeća, baroka 17. i 18. stoljeća), ljuti bojevi i teške bitke protiv Turaka, gubici Krbavske i Mohačke bitke u kojima je izginuo „cvijet hrvatskog plemstva“, hrabro izginuće junaka pod Sigetom pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog, i jedina pobjeda u bitci za Sisak. Slijede sobe s obiljem eksponata i dokumenata, portreta, odjeće, oružja i postignuća u 19. stoljeću, a izložba završava novom, slobodnom, neovisnom, u pobjedničkom Domovinskom ratu nastalom Republikom Hrvatskom na čelu s prvim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, i izložen kao posljednji eksponat – Ustav Republike Hrvatske.

U prizemlju Galerije Klovićevi dvori postavljena je izložba o kralju Tomislavu pod nazivom Dilecto filio Tamisclao, regi Croatorum. „Dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata“ – tim je riječima papa Ivan X. u svome pismu iz 925. godine Tomislava titulirao kao kralja Hrvata i dragoga sina. Tomislav iz dinastije Trpimirovića prvi put se spominje u povijesnim izvorima kao hrvatski knez 914. godine. Nakon toga, a prije 925. godine, Tomislav pobjeđuje Mađare i širi granice svoje države na područje do međurječja Save i Drave. Prije točno 1100 godina papa Ivan X. ga u svoja dva pisma titulira kako je navedeno gore. Tomislav je bio hrvatski vladar od 910. do 928. godine. Na izložbi su izloženi faksimili Papinih pisama Dragom sinu Tomislavu, kralju Hrvata te faksimili rukopisa Historia Salonitana Maior, Ljetopis popa Dukljanina (Regnum Sclavorum), te važan spis De administrando imperio (O upravljanju carstvom) bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta (913–959).

Zamišljanje kako je izgledalo krunjenje kralja Tomislava, Prvi splitski sabor i druge ranohrvatske srednjovjekovne teme predočili su nam slikari, hrvatski tzv. rani modernisti. Historijsko slikarstvo kao početak hrvatskog likovnog moderniteta ovdje je predstavljeno slikama Splitski sabor 925. Mate Celestina Medovića (1897.), Tomislav, prvi hrvatski kralj Ferdinanda Quiquereza (1888.), Krunidba kralja Tomislava/Hrvati pozdravljaju prvoga svog kralja Otona Ivekovića (1905.), pa Krunidba kralja Tomislava Marijana Trepšea (1925., povodom tisućgodišnjice krunjenja za prvoga hrvatskog kralja), a tu su i slike Josipa Horvata Međimurca Krunidba kralja Tomislava (1938.) i Kralj Tomislav na prijestolju (1941.) te Trijumf slavenskog bogoslužja/Splitski sabor Joze Kljakovića, freska u crkvi sv. Marka u Zagrebu.

Tu je dakako izložena i skica konjaničkog spomenika kralju Tomislavu kipara Roberta Frangeša Mihanovića. Ideja za spomenik nastala je 1925. godine, kada je diljem zemlje bila obilježavana tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva, koja je izložba uzgred rečeno, i na ovoj izložbi sto godina kasnije, za 1100 godišnjicu, rekonstruirana i predstavljena. Tijekom 1930. godine Mihanović je dovršio model u sadri, a 1933. i cjelokupni odljev u bronci. Zbog financijskih i društveno-političkih poteškoća, a i neriješenosti lokacije postolja, proći će dosta vremena do postavljanja. Kipar je tek 1938. dovršio reljefe Krunidba kralja Tomislava i Mirenje srpskoga kneza Zaharije s bugarskim carem Petrom. Do 1941. samo je prvi reljef smješten na postament, dok drugi zbog nepoželjnih političkih konotacija nije ni postavljen. Poslije Drugoga svjetskog rata postavljeni su podobniji reljefi na postamentu: Mornarica Ivana Sabolića i Mirenje Želimira Janeša. Izložen je i izvanredan strip Tomislav našega legendarnog i genijalnog crtača i stripaša Andrije Maurovića te Vladari hrvatske narodne dinastije, litografija u boji na papiru slikara Ljube Babića iz 1927. godine.

Na prvome katu izložena je masa materijala cjelokupnoga hrvatskog srednjovjekovlja, od ranoga do kasnog srednjeg vijeka.