Impozantna umjetnička, pedagoška i društveno angažirana karijera

Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 10. rujna 2025.

PETAR BARIŠIĆ (Vrlika, 7. listopada 1954.) – istaknuti kipar suvremene hrvatske likovne scene, 1/2

Petar Barišić rođen je 7. listopada 1954. godine u Vrlici, gdje je pohađao osnovnu školu. Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1973. u Splitu. Godine 1978. diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u kiparskoj klasi prof. Ivana Sabolića. Od 1978. do 1981. godine bio je suradnik Majstorske radionice prof. Frana Kršinića.

Izlagao je na više od sedamdeset samostalnih te više od 150 skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pečuh, Fulda, Mannheim, Stuttgart, Aachen, Moskva, Pariz, Osaka, Prag, New York, Melbourne, Beč, Šibenik, Budimpešta…).

Godine 1993. sudjelovao je na projektu Recall Byblos u Ludwig Forum für Internationale Kunst u Aachenu. Godine 1995. izlaže u Osaki na Triennale 1995 – 6th International Contemporary Art Competition, a 2003. zastupa Hrvatsku (s još troje autora) na 9th Cairo International Biennale u Kairu. Od 1994. član je mađarsko-hrvatske umjetničke grupe Chopor(t) horda, koju je pokrenuo i likovnu galeriju Choport Horda u Pečuhu osnovao književnik i prevoditelj akademik Tahir Mujičić, a koje sam i ja bio član. Djela Petra Barišića nalaze se u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima je i Grand Prix na 5. Trijenalu hrvatskog kiparstva 1994. i Godišnje nagrade Vladimir Nazor za likovnu umjetnost (za spomenik Palim hrvatskim braniteljima u Đakovu 2001.). Godine 1996. za osobite zasluge u kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

U nastavnom zvanju na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Petar Barišić je od 2002. kao docent, a 2012. izabran je u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora. Godine 2018. je izabran u umjetničko-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Akademske godine 2011./2012. mentor je na Poslijediplomskom doktorskom studiju kiparstva na ALU Zagreb.

Član je HDLU-a od 1978. godine; od 2001. bio je član Upravnog odbora HDLU-a, od 2003. Upravnog odbora Zajednice samostalnih umjetnika Hrvatske. Dopredsjednik HDLU-a  bio je u mandatu od 2003. do 2007. godine. Bio je član Vijeća za likovnu djelatnost Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport u mandatu 2005./2006. godine. Od 2008. do 2012. bio je član Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori. Godine 1991. bio je član organizacijskog odbora 4. trijenala Hrvatskog kiparstva, 1997. član Organizacijskog odbora i Ocjenjivačkog suda 6. trijenala hrvatskog kiparstva. Godine 2001. bio je član Umjetničkog odbora izložbe U susret vukovarskom salonu. Godine 2002. član je Organizacijskog odbora 37. Zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti, a 2003. i 2006. Organizacijskog odbora 38. i 41. Zagrebačkog salona arhitekture.

Izradio je skulpturu koja se dodjeljivala uz godišnju nagradu INE i Hrvatskog kulturnog kluba za promicanje hrvatske kulture u svijetu (1995. – 2007.). Godine 2011. bio je član međunarodnog žirija za izbor umjetnika čije će skulpture ući u stalni postav parka skulptura Forma viva (Slovenija). Odbor za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor 2012. godine imenovao ga je članom žirija za područje likovnih i primijenjenih umjetnosti s dvogodišnjim mandatom. Godine 2012. bio je član ocjenjivačkog suda za izradu spomenika dr. Franji Tuđmanu u Osijeku, te član ocjenjivačkog suda XI. trijenala hrvatskog kiparstva (Gliptoteka HAZU u Zagrebu). Gradska skupština 2013. godine imenovala ga je članom Upravnog vijeća Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Godine 2014. bio je član Komisije za dodjelu nagrade Međunarodnog olimpijskog odbora za trofej Olimpijski sport i umjetnost MOO za 2013. godinu. Godine 2015. bio je predsjednik ocjenjivačkog suda Natječaja za spomenik dr. Franji Tuđmanu za grad Knin.  Odbor Nagrade Vladimir Nazor 2016. godine imenovao ga je članom Komisije za likovne i primijenjene umjetnosti u dvogodišnjem mandatu.

O Petru Barišiću Hrvatska televizija snimila je i emitirala nekoliko dokumentarnih filmova u režiji Eduarda Galića. Godine 2001. snimljen je film za znanstveno-obrazovni program u režiji Vlatke Vorkapić i po scenariju Matka Sršena. Godine 2016. po scenariju Milana Bešlića snimljen je dokumentarni film o spomen-obilježju Slomljeni pejzaž autora Petra Barišića i koautora arhitekata Kate Marunice i Igora Ravlića, odnosno arhitektonski studio NFO, podignutom u spomen poginulom snimatelju HRT-a Gordanu Ledereru na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice. Od 2022. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pročitajte sljedeći nastavak…

© Doc. dr. sc. Enes Quien, Kulturauzagrebu.hr, 10. rujna 2025.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija