Od petka 14. do subote 29. svibnja, Glumačka družina Histrion organizira četrnaesto izdanje Gumbekovih dana, posvećenih jednom od najvećih hrvatskih komičara, kabaretista i glumaca – Mladenu Crnobrnji Gumbeku. U programu festivala bit će izvedeno 11 predstava u izvođenju kazališta iz cijele Hrvatske.

Festival 14. svibnja otvara premijera Glumačke družine Histrion – Evropa za nas ima štrik Miroslava Krleže i Zlatka Viteza u režiji Zlatka Viteza. Halucinantni galgenkabaret još je jedan od pokušaja da se kajkavski jezik pretočen u genijalne Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže oživi na histrionskoj pozornici. Zlatko Vitez se gotovo cijeli svoj kazališni život bavi djelom Miroslava Krleže kao glumac, redatelj i dramaturg. Po prvi puta preuzima sve tri uloge na sebe te će na sceni Histriona nastupiti sam.

Sto i jednu godinu nakon što se u Zagrebu pojavio kabaret, izmišljen u Parizu 1881. kao svojevrsna kazališna forma za zabavu gostiju u kavanama koje su na originalan način htjele nadvisiti konkurenciju u kojoj je posjetitelje zabavljala glazba, Glumačka družina Histrion i njezin umjetnički ravnatelj Zlatko Vitez organizirali su 2008. u Histrionskom domu 1. festival kabareta Gumbekovi dani, nazvan prema jednom od najfascinantnijih hrvatskih komičara druge polovice 20. stoljeća Mladenu Crnobrnji Gumbeku (1939.-2000.). On je bio i veliki majstor kabaretskog umijeća, toga specifičnog kazališnog izraza koji je u našem gradu, posebice između dva svjetska rata, bio iznimno popularan kako je u svojoj knjizi Zagrebački kabaret, slika jednog rubnog kazališta nakon iscrpnog proučavanja njegove povijesti.

Gumbek je često nastupao izvan svoje matične kuće, posebice u Glumačkoj družini Histrion gdje je 1989. pokazao svu raskoš svojega predstavljačkog umijeća u njihovoj izvedbi najvažnijega hrvatskog kabaretskog teksta druge polovice prošlog stoljeća Kavana Torso Tahira Mujičića, Nina Škrabe i Borisa Senkera u režiji Zlatka Viteza. U toj glumačkoj družini oduševljavao je i u Vitezovim režijama Hist(e/o)rijade (1983.) istih autora, Diogenešu (1993.) Tituša Brezovačkog i Zagorkinoj Tajni Krvavog mosta (1998.), a i u još dvije adaptacije romana te naše popularne spisateljice -1987. u Gričkoj vještici u režiji Mira Međimorca, a 1995. u Jalnuševčanima u režiji Zorana Mužića. S uspjehom je nastupio i 1997. u Hrvatskom Diogenešu Augusta Šenoe i Milana Begovića u režiji Želimira Mesarića, a i svoju posljednju predstavu odigrao je na histrionskom ljetu u režiji Dražena Ferenčine. Mladen Crnobrnja Gumbek i svoju je posljednju ulogu odigrao u Histrionu. Bilo je to u jesen 1999. godine u Doktoru pod mus J. B. Molièrea na Opatovini. Tada smo još maštali o Histrionskom domu koji se danas diči i Gumbekovih poprsjem.