Na web-stranici Kabineta grafike HAZU objavljena je virtualna izložba Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci.
Muzejske institucije tijekom 2020. i 2021. godine nizom pojedinačnih međunarodnih memorijalnih izložbi – od Rima i Londona preko Bassana del Grappa, Venecije, Rotterdama, Kopenhagena i Berlina pa sve do New Yorka obilježavaju tristotu godišnjicu rođenja Giovannija Battiste Piranesija (1720 – 1778), posljednjeg velikog starog majstora talijanske grafike i najvećega grafičkog genija nakon Rembrandta. Rođendanskom jubileju pridružuje se i Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izložbom iz fundusa Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci.
Izložba je posvećena bakropisima obitelji Piranesi, jednoj od većih majstorskih sastavnica Stare zbirke i zbirke 19. stoljeća. U Kabinetu grafike čuva se ukupno četrdeset i devet grafika Piranesijevīh, od kojih je dvanaestak Giambattistinih, dok su ostali radovi njegova sina Francesca. U nedostatku cjelovitog majstorova opusa i njegovih integralnih cjelina, izložba umjesto monografskog pristupa širi kontekst predstavljanja odjecima Giambattistinih djela – kako u radovima njegova sina Francesca, tako i unutar grafičke produkcije veduta drugih grafičara na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, nastalih za tržišne potrebe Grand Toura i ranih turista. Bez obvezujuće ukupnosti stvaralaštva, fokusiranim pogledom izbliza na listove antologijske serije Vedute di Roma (od 1740-ih do smrti) te rasute listove serijâ Antichità Romane de’ Tempi della Repubblica e de’ primi Imperatori (1748), Campius Martius Antiquae Urbis Romae (1762), Vasi, Candelabri, Cippi, sarcofagi, tripodi, lucerne ed ornamenti antichi (1778) i Différentes vues de quelques Restes de trois grands Edifices qui subsistent encore dans le milieu de l’ ancienne Ville de Pesto autrement Posidonia qui est située dans la Lucania (1778), produbljena je kataloška i interpretativna obrada radova, uspostavljene kronološke granice te trasirana geneza umjetničkog rukopisa u vremenskoj progresiji.