Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u Odjelu za likovne umjetnosti Matice hrvatske organizira Tribinu za naivnu umjetnost u utorak, 14. svibnja u 10:30 sati u Dvorani Jure Petričevića (Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4). Na tribini će se stručnjaci u području naivne i autsajderske umjetnosti prisjetiti njezinih početaka i vrhunaca, osvrnuti se na povijest njezine institucionalizacije i muzealizacije, ali i zapitati se o razlozima prekida u kontinuitetu razumijevanja i vrednovanja te razmotriti poteze koje struka može napraviti za njezinu buduću kritičku fortunu.
Sudionici: Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Ante Žaja
Voditeljica tribine: Ivana Mance
Naivna umjetnost nesumnjivo predstavlja jednu od najvrjednijih dionica likovnoumjetničkog modernizma u Hrvatskoj. Nasuprot popularnom mišljenju o samoniklosti te pojave, ona je bila brižno uzgajana u institucionalnom okrilju i pod paskom najuglednijih povjesničara umjetnosti i likovnih kritičara, što se odrazilo na visoke kriterije prosudbe djela naivne umjetnosti i jednako visoku razinu rasprave o njoj. U tome leži i osnovni razlog njezina međunarodnog uspjeha: malo je koji odvjetak hrvatske umjetničke produkcije imao tako povoljnu recepciju u inozemstvu i stekao takvu međunarodnu publiku, kakvu je imala tzv. naiva, a posebno pojedini njezini korifeji poput Ivana Generalića ili Ivana Rabuzina. I premda je naivna umjetnost danas umjetnički dovršen fenomen, vezan uz specifičan povijesni kontekst, kao bitan segment hrvatske i svjetske modernističke baštine, ona i nadalje privlači međunarodnu pažnju, i to ne samo poklonika, nego i stručnjaka zainteresiranih za pojave koje se opiru pojednostavljenom pogledu na modernu umjetničku epohu. Teško se, međutim, oteti dojmu da današnja hrvatska kulturna javnost zaobilazi tu, riječima Tonka Maroevića, „slobodarsku i neukalupljenu crvenu nit modernizma“. Može se učiniti i da struka povijesti umjetnosti za nju dovoljno ne mari, unatoč spoznajama stečenima kroz dvije generacije vlastitih prethodnika. Prepuštena neobaviještenoj folklorizaciji i turističkom brendiranju, izostanku kvalitativne distinkcije ili jednostavno inerciji zaborava – bez angažmana struke, naivna umjetnost izvjesno gubi svoju umjetničku bit. Opravdano je stoga zapitati se kako je do toga došlo i što se može učiniti da se iznova potakne zanimanje za proučavanje toga izuzetno važnog segmenta hrvatske likovne baštine.
Izvor: www.matica.hr, Kulturauzagrebu.hr, 11. svibnja 2024.