U subotu, 28. studenoga u 18 sati, pod ravnanjem Nikše Bareze orkestar Opere HNK u Zagrebu izvest će Treću simfoniju Eroicu Ludwiga van Beethovena – jedno je od najslavnijih skladateljevih djela koje pomiče granice simfonije kao vrste te se često smatra i prvom simfonijom romantizma.
U subotnju izvedbu Eroice u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu publiku će uvesti Đuro Tikvica, izvodeći Beethovenove Varijacije i fugu za klavir u Es-duru (Eroica varijacije) koje je skladatelj poslije upotrijebio u zadnjem stavku simfonije. Koncertom će ravnati maestro Nikša Bareza. „Za tebe, dragi Beethovene, ne postoji sreća izvana. Sve moraš stvoriti u samome sebi i samo u svome idealnom svijetu nalaziš radost.“ Te Beethovenove riječi možemo uzeti kao moto Eroice. Praizvedena je 4. lipnja 1804. godine u bečkoj palači princa Lobkowitza, a izvedbi je prisustovao i Joseph Haydn koji je nakon koncerta rekao: „Tu ima puno novoga.“
Maestro Nikša Bareza rekao je da je zamolio gospodina Đuru Tikvicu da prije izvedbe simfonije odsvira varijacije kako bi na jednome primjeru publici pokazali dug proces stvaranje ove simfonije.
„Riječ Eroica moramo shvatiti u najširem opsegu značenja te riječi. Posmrtni marš u drugom stavku je uprkos raznim tumačenjima zapravo jedan tragičan neminovni događaj ljudske sudbine pred kojom Beethoven nije htio pokleknuti. Treći i četvrti stavak su zapravo himna životu nakon svih borbi i dramatičnih događaja“, naglasio je maestro Bareza, dodavši kako želi Eroicu vratiti njoj samoj, sviranoj u stilu svoga vremena, s poštovanjem od Beethovena naznačenim tempima na način kako ju je on dirigirao. „Imao sam u Bečkoj nacionalnoj knjižnici na raspolaganju orkestralni materijal s praizvedbe i neke male naznake upisane Beethovenovom rukom, što me posebice dirnulo. Dirigirao sam tu izvornu verziju prošle godine na Saksonskom festivalu Mozart, s festivalskim orkestrom sastavljenim od članova vrhunskih njemačkih orkestara. Nakon prvoga pokusa svi smo bili oduševljeni kako je Eroica na nas djelovala, što je poslije podijelila i publika s nama. Izvedbe s velikim brojem glazbenika uz puno polaganija tempa od zadanih, prebacuju tu simfoniju u neka druga vremena. Mislim da je potrebno da se u Zagrebu čuje u izvornoj verziji“, rekao je maestro Bareza.
Uz simfoniju se veže posveta Napoleonu Bonaparteu jer je Beethoven bio fasciniran idejama Francuske revolucije i Napoleonom. No kada se Napoleon okrunio 1804. godine, Beethoven briše tu posvetu. Puno je napisane literature o tome, no sada se svi slažu da je ta riječ umnogome zamaglila pravi i analitičniji pristup simfoniji. Beethoven nije govorio javno o svojoj odluci, no Treću simfoniju ipak posvećuje svome umjetničkom pokrovitelju, princu Lobkowitzu.