Od srijede, 31. siječnja ciklus Kinoteke Začarani ekran donosi priče o političkim i društvenim progonima vještica, uključujući i adaptaciju Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita u režiji Aleksandra Petrovića, a među novitete stižu Zona interesa Jonathana Glazera i Polako nikuda Damira Čučića.
Tematski program Začarani ekran donosi četiri filma u kojima se lov na vještice koristi kao metafora političkih i društvenih progona. U tjedan nas uvode Vještice iz Salema Raymonda Rouleaua, prva ekranizacija drame The Cruicible Arthura Millera iz 1953. godine, u kojoj je istinita priča o vještičjoj histeriji u američkom puritanskom gradiću u 17. stoljeću poslužila kao alegorija i osuda progona navodnih komunista i njihovih simpatizera, koje je pedesetih godina u SAD-u provodio senator Joseph McCarthy.
Temu nastavlja Znamen, maštovita i razigrana nadrealistička drama smještena u suvremeni Kongo, a prati živote nekoliko likova koje je društvo stigmatiziralo kao vješce i vještice. Dugometražni prvijenac talentiranog i nagrađivanog kongoansko-belgijskoj filmaša i glazbenika Balojija premijerno je prikazan u programu Izvjestan pogled u Cannesu, gdje je nagrađen posebnom nagradom Novi glas, a bio je i belgijski kandidat za Oscara. Projekcija se održava i kao dio programa Vizije: Iz Kratke baze 25 FPS-a, posvećenog autorima koji proširuju pripovjedne i izražajne mogućnosti filma.
U petak na rasporedu je Majstor i Margarita, adaptacija istoimenog romana Mihaila Bulgakova, o Vragu i njegovim pomoćnicima koji izazivaju dar-mar u ateističkoj Rusiji. Zahvaljujući svom antiestablišmentskom stavu i zalaganju za slobodu mišljenja i stvaranja, roman već desetljećima privlači nove generacije gledatelja i filmaša. Aleksandar Petrović potpisao je prvu cjelovitu adaptaciju romana, nastalu u talijansko-jugoslavenskoj produkciji, no unatoč nagradi za film i režiju u Puli, u bulgakovljevskom obratu sudbine optužen je za antikomunističke stavove, zbog čega mu je onemogućen daljnji rad.
Tjedan zaključuje Suspiria Luce Guadagnina, izvrsna prerada istoimenog horor-klasika Darija Argenta o djevojci koja odlazi studirati ples u školu kojom ravnaju vještice. Guadagnino je zadržao koncept zapleta, ali se stilski maksimalno udaljio od Argentova originala: oslikan fassbinderovski prigušenim koloritom „njemačke jeseni“, Guadagnino vuče paralele između RAF-ovih terorističkih akcija i borbe za prevlast unutar vještičjeg kovena. Rezultat je sofisticirana, melankolična, ali povremeno i vrlo nasilna priča o nacionalnoj krivnji i oprostu te fascinaciji karizmatičnim vođama u vremenu društvenih previranja, od diktatora do terorista.
Detaljan raspored projekcija na poveznici: https://kinokinoteka.hr/program/
Izvor: www.kinokinoteka.hr, Kulturauzagrebu.hr, 29. siječnja 2024.