Kino mreža u partnerstvu s Hrvatskim državnim arhivom/Hrvatskom kinotekom od 27. do 30. listopada 2022. po šesti put organizira program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine koji se diljem svijeta tradicionalno obilježava od 2005. godine, kada ga je utemeljio UNESCO. Na ovogodišnjem programu Svjetskog dana audiovizualne baštine prikazuju se četiri filmska ostvarenja redatelja Kreše Golika.
Ovogodišnjim Svjetskim danom audiovizualne baštine u 16 nezavisnih kina diljem hrvatske obilježava se stota godina rođenja Kreše Golika, jednog od najznačajnijih filmskih režisera u povijesti hrvatske kinematografije. Impresivna ostavština Kreše Golika ne proteže se samo na njegovo filmsko stvaralaštvo, već i na bogat privatni život, jednog od najboljih domaćih redatelja. Krešo Golik rođenje u Fužinama 1922. godine. Osnovnu školu polazio je u Fužinama, a gimnaziju i Grafičku školu u Senju i Zagrebu. Prvotno je bio sportski reporter na Radio Zagrebu te redatelj filmskih pregleda u Jadran filmu. Od 1947. godine profesionalno se bavio filmom. Program Svjetskog dana audiovizualne baštine tako obuhvaća i prvi Golikov cjelovečernji film Plavi 9 (1950.) što je ujedno i prva hrvatska tonska komedija, te prvi film iz sportskog života. Film je to koji prati skromnog radnika brodogradilišta, Zdravka koji je pozvan da igra za Dinamo kao zamjena nesportski raspoloženoj zvijezdi kluba, bahatome Fabrisu. Njih dvojica postaju suparnici na sportskom, ali i ljubavnom terenu, kada im za oko zapadne Nena, vrsna plivačica nesklona učenju. Na programu je i humoristična drama iz 1968. Imam dvije mame i dva tate. Poslije razvoda, bivši supružnici osnovali su nove bračne zajednice. Stariji sin, tinejdžer Zoran, ostao je živjeti s ocem i njegovom novom, atraktivnom suprugom koja je zatim rodila djevojčicu Đuricu. Mlađi sin, desetogodišnji Đuro, ostao je s majkom, koja u braku s drugim mužem flautistom ima sina Draška. Publika će tako moći i digitalno restaurirani filma, najpoznatiju hrvatsku ljubavnu komediju Tko pjeva zlo ne misli (1970.) i uplesti se u zgode i nezgode zagrebačke obitelji Šafranek. Film je nastao prema noveli Iz dnevnika malog Perice Vjekoslava Majera. U Zagrebu polovicom 1930-ih živi obitelj Šafranek – Franjo, Ana i sin Perica. Ana upozna gospodina Fulira, koji joj se počne udvarati, iskorištavajući njeno nezadovoljstvo brakom. Franjo, nesvjestan te činjenice, odluči spojiti Fulira s Aninom sestrom Minom.
Na programu je i iznimno uspješna melodrama Ljubica iz 1978. godine. Radnja filma bavi se u domaćoj kinematografiji tek rijetko obrađenom temom – ljubavnim i egzistencijalnim jadima jedne žene. Privlačna žena srednjih godina Ljubica radi kao pedagog u zagrebačkom centru za gluhu djecu. Ljubičin muž na privremenom je radu u inozemstvu, s kojeg se javlja sve rjeđe. Njihovo dijete živi s bakom i djedom na selu. Ljubičina dosadna svakodnevica mijenja se kad upozna privlačnog studenta. Iako su vrijedan povijesni izvor, audiovizualni zapisi (pokretne slike i snimljeni zvuk) u stalnoj su opasnosti od propadanja. Brojni materijali nepovratno su izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti. Upravo zato posebna pažnja pridaje se podizanju svijesti o važnosti audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela nacionalnog identiteta svake zemlje te se upozorava na hitnu potrebu njihove zaštite. Program povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine održava se u partnerstvu Kino mreže i Hrvatskog državnog arhiva/Hrvatske kinoteke uz financijsku podršku Zaklade Kultura nova i Hrvatskog audiovizualnog centra. Svi materijali koji se koriste za održavanje programa arhivsko su gradivo iz zbirke Hrvatskog državnog arhiva. Kina koja sudjeluju u programu: KMC Bjelovar, Kino Ivanec, Kino Velebit (Koprivnica), Centar za kulturu Korčula, Kino Krapina, Kino Labin, Kino Moslavina (Kutina), Kino Marof (Novi Marof), Kino Nova Gradiška, Centar za kulturu Grada Novalje, POU Novska, Dom kulture grada Preloga, Art-kino Croatia (Rijeka), Kino Slatina, Kino POU Vrbovec, Kino Gorica (Velika Gorica) Kino SC Zagreb.