7. 6. 2024.
Veseli se, o Marijo naziv je sakralnog koncerta koji se održava u petak, 14. lipnja u 19 sati u Crkvi Svetog Petra (Vlaška 93).
Stoljećima hrvatski puk njeguje duhovnu pučku popjevku. Ovaj koncert crkvenih pučkih popijevki Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke, lokaliteta u kojem žive Šokci, predvodit će ŽPS Kraljice Bodroga iz Bačkog Monoštora, Srbija, ŽPS Druge i MPS Strossmayer iz Strizivojne te MPS Sinovi atara i ŽVA Zwizde iz Zagreba pod autorskim vodstvom Zrinke Posavec.
Duhovne pjesme u Slavoniji, Baranji, Srijemu i Bačkoj dolaze iz različitih izvora. Tako su neke od njih srodne starogradskim pjesmama. Neke su proizašle iz svjetovne prakse te su slične svjetovnom napjevima i šetnim kolima. Neke su pjesme autorske ili dolaze iz stranih pjesmarica prepjevanih na hrvatski jezik, a postoji i dio vrlo specifične građe iz Baranje i Bačke koje su proizašle iz kantuala i pjesmarica Pećuške biskupije kojoj su pripadale. Pisani izvori ovih pjesama su pjesmarice Vinac bogoljubnih crkvenih pisamah (1827.) , Novi vijenac molitava i bogoljubnih pjesama za hrvatski katolički puk biskupija Bosanske i Srijemske (1883.), Virgini matri (Zagreb 1921.), Magnifikat (Zagreb 1931.) i druge novije zbirke te osobni rukopisi i pjesmarice lokalnih crkvenih zajednica koje su se utkale u puk.
Osim zanimljivih melodija, vrlo značajna komponenta ovih napjeva su tekstovi koji dosežu briljantnu poetsku razinu. Posebno se ističu pjesme posvećene Blaženoj Djevici Mariji. U njima se opisuje život Marije, moli se Mariji – posebice u svibanjskim i listopadskim pobožnostima te se uzdiže Mariju. Slike i motivi iz prirode kojima je uspoređuju u potpunosti se stapaju s lokalnim govorom te postaju tiha transcendentna molitva pojedinca/ grupe ili živa autentična molitva koja se pjeva iz sveg glasa.
U procesu pripremanja koncerta glavni kazivači su bili počimatelji i počimalje, koji su ne samo počimatelji pjesme nego i glasnogovornici skupina i poznavatelji kako se i na koji način napjev izvodi. Zahvaljujući njihovim vještinama i željom da se tradicija održi ovi napjevi žive i dalje. Tradicija ovih napjeva je duga i važna za lokalne zajednice, a pojedina društva ih još njeguju i ovu tradiciju čine živom.
Ulaz je besplatan.
Izvor: www.msf.hr, Kulturauzagrebu.hr