Retrospektive Wesa Andersona i Davida Finchera u Tuškancu

Od ponedjeljka, 17. do nedjelje, 23. siječnja kino Tuškanac nastavlja s prikazivanjem filmova Wesa Andersona. Prikazivat će se i ostvarenja Davida Fincher, kao i naslovi u programima Filmski kurikulum, Kratki utorak i Distribucija.

Retrospektiva Wesa Andersona završava u ponedjeljak. Prikazat će se crnohumorno intonirana futuristička pustolovna drama Otok pasa (2018) realiziranu stop motion animacijom. Film koji je Wesu Andersonu donio Srebrnog medvjeda na Berlinaleu nudi naglašeno politiziranu i angažiranu distopijsku viziju ljudske zajednice u mogućoj nedalekoj budućnosti, odnosno kritiku totalitarizma. Glasove životinjskim i ljudskim likovima raspoloženim je interpretacijama posudio niz zvučnih glumačkih imena, od Scarlett Johansson i Bryana Cranstona do Jeffa Goldbluma i Harveyja Keitela. Iste večeri retrospektiva završava Andersonovim debitantskim dugometražnim filmom Bottle Rocket (1996), humornom krimi-dramom temeljenom na njegovom ranijem kratkom filmu. Iako je u vrijeme premijere film doživio komercijalni neuspjeh, s vremenom je stekao kultni status, a možda najzvučnije ime među njegovim zagovornicima je ono Martina Scorseseja, koji ga je naveo i kao jedan od najdražih filmova iz 1990-ih. Anderson je ponudio neobično viđenje važnosti prijateljstva, a komediju izuzetno vješto spojio s ozbiljnijim dramskim dionicama sjetnog ugođaja.

Filmskom kurikulumu u utorak prikazuje se remek-djelo iz dokumentarnog opusa Zorana Tadića Pletenice (1974), koje dočarava na koji način jedna djevojka oplemenjuje svoj život na kamenjaru, a suvremeni igrani klasik Oprosti za kung fu (Ognjen Sviličić, 2004) donosi prikaz djevojke koja se odbija prilagoditi tradicionalnim okvirima života u Zagori. Uvodnu riječ održat će Juraj Kukoč, filmski arhivist, a nakon projekcije održat će se diskusija se uživo s redateljem filma Ognjenom Sviličićem.

Prvi ovogodišnji Kratki utorak donosi dva remek-djela found footage filma dugo zaboravljenog austrijskog autora Alfreda Kaisera. Radi se o filmovima Treći Reich (1975) i Treći Reich iz njegovog otpada (1977) u kojima se na vrlo originalni način obračunao s nacističkom propagandom mašinerijom. Kombinirajući razne dijelove postojećih filmova tog razdoblja, na ponekad duhovit, a ponekad brutalno ozbiljan način, analitički je dekonstruirao slikovnu i zvučnu reprezentaciju najmračnijeg dijela njemačke povijesti. 

U srijedu započinje retrospektiva Davida Finchera. Tijekom protekla tri desetljeća iskazao je afinitet prema dvjema, odnosno posredno trima tematskim preokupacijama: osim kao redatelj koji će ambiciozno, ali promišljeno i pametno posegnuti za zahtjevnim književnim predlošcima, Fincher se profilirao i kao autor posvećen prikazu ljudske patologije i njezine destruktivnosti, pa i autodestruktivnosti. Praktički u svim svojim filmovima bavi se temom zla u ljudima, zla kao patologije koja uništava pojedince, obitelji i čitave zajednice.

Fincherovu retrospektiva otvarama se u srijedu Klubom boraca (1999), izvrsnom ekranizacijom debitantskog romana Chucka Palahniuka koja je gotovo preko noći, jednako kao i književni predložak, zadobila kultni status. Sasvim zasluženo, jer se radi o tjeskobnom, vizualno fascinantnom, intelektualno izazovnom, precizno režiranom i besprijekorno odglumljenom remek-djelu. Fincher je izuzetno intrigantan roman gotovo trendovske tematike pretvorio u iznimno slojevitu psihološku triler dramu koja savršeno funkcionira i kao vrlo zanimljiva politička alegorija. Retrospektiva se nastavlja u četvrtak biografskim filmom Mank (2020) koji donosi prikaz klasičnog Hollywooda i njegova studijskog sustava 1930ih. Naslovni protagonist filma je Herman J. Mankiewicz, a priča filma fokusirana je na njegovo pisanje scenarija za Građanina Kanea, za koji će s Orsonom Wellesom podijeliti jedinog Oscara. Film je svojevrsno pismo klasičnom Hollywoodu, ali i pismo praktički odbačenog ljubavnika, onog koji zna sve mane i svjestan je sve truleži Hollywooda, ali ipak ne može zamisliti bilo koji drugi posao niti neki drugi milje u kojem bi radio i živio. 

Na rasporedu u petak je psihološka triler-drama Sedam (1995), jedan od najvažnijih i najuspjelijih trilera 1990-ih. Riječ je o izuzetno tjeskobnom, mračnom, naglašeno mizantropskom, dojmljivo atmosferičnom i vrlo raspoloženo glumljenom ostvarenju. Osim maestralne uloge Morgana Freemana, valja izdvojiti i izvrstan nastup Brada Pitta koji je ovdje ostvario jednu od najboljih uloga u karijeri. Fincher je zadržao kreativni nadzor nad svim aspektima rada na projektu pa je i završetak filma izmijenjen na njegovo inzistiranje, stvorivši na kraju antologijsko remek-djelo. U nastavku večeri prikazzje se psihološki triler Igra (1997), jedan od najpodcjenjenijih naslova u Fincherovu dosadašnjem opusu. Radi se o još jednom predstavniku svojevrsnog mini-trenda iz 1990-ih, filmova koji su se poigravali motivom prave i simulirane stvarnosti. Fincher je Igru opisao kao „film o filmovima”, a radi se ostvarenju dinamičnog i preciznog ritma, sjajnog gradiranja suspensa i dovoljno slojevite karakterno-psihološke razrade inicijalno odbojnog protagonista kojeg je odigrao Michael Douglas, ostvarivši jednu od najmarkantnijih uloga u karijeri.

Nagrađivana krimi-drama Zodijak (2007) prikazuje se u subotu. Film je temeljen na knjizi Roberta Graysmitha o okrutnom serijskom ubojici koji je dugi niz godina terorizirao područje San Francisca i Sjeverne Kalifornije, da bi se naposljetku prometnuo u najpoznatiji neriješeni slučaj u američkoj povijesti. Posrijedi je djelo vješto profiliranih karaktera i njihovih međuodnosa, preglednog i vrlo spretno komponiranog predočavanja zbivanja iz perspektiva više likova te odličnih glumačkih interpretacija čitave postave predvođene Jakeom Gyllenhaalom i Robertom Downeyjem Jr.-om. 

Nedjelja donosi fantastičnu dramu Neobična priča o Benjaminu Buttonu (2008) o čovjeku koji obrnuto stari, odnosno rađa se s tijelom starca. Kroz slojevitu, mudru, poticajnu i bajkovitu epsku priču o životu, ljubavi i ljudskosti jednog uistinu osobitog čovjeka pratimo američku povijest 20. stoljeća, u pozadini njegovih osobnih retrogradnih životnih razdoblja. Imponiraju scenografska, ikonografska i kostimografska pedantnost kojima su kreirana razdoblja američke povijesti, kao i glumačke izvedbe Brada Pitta, Cate Blanchett, Tilde Swinton i Julije Ormond.

Tijekom subote i nedjelje u programu Distribucija prikazuje se satirična socijalna humorna drama Baksuzno bubanje ili bezumni pornić (2021) Radua Judea, nagrađena Zlatnim medvjedom na Berlinaleu. Radu Jude je kao redatelj trajno posvećen ukazivanju na neuralgične točke u rumunjskom društvu i obračunima s njima. U ovom  vrlo provokativnom filmu, između ostalog, kritizira i vojsku i crkvu, a na piku svojih satirično-kritičkih žalaca ima i hipokriziju, korupciju i konzumerizam, odnosno prema njemu obilježja pornografizacije jednog društva.