Piše: Katarina Marić, 15. svibnja 2024.

Diana Grgurić: Ljestvica jednog života – monografija o Ivanu Matetiću Ronjgovu, Ustanova Ivan Matetić Ronjgov Viškovo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Viškovo–Rijeka, ur. Darko Čargonja

Autentična, nestandardna i netemperirana istarska folklorna glazba i njen distinktivan vernikularan idiom specifične intonacije bili su predmet trajne fascinacije melografa i skladatelja Ivana Matetića Ronjgova (Ronjgi, 10. travanj 1880. – Lovran, 27. lipanj 1960.) – barda posvećena određivanju tonske strukture, harmoniziranju i bilježenju ovih teško uhvatljivih, osebujnih, dijafonijskih i disharmonijskih arhaičnih pučkih napjeva (nadovezavši se na ranije slične pokušaje Matka Brajše Rašana). Ronjgov je u djetinjstvu čuo sopile i „…od malih nogu se inficirao tim zvukom. Cijeli život posvetio je tome da bi spasio zvuk sopila i kanat po starinskom“ odnosno održavanje narodne pjesme na tanko i debelo (2009. pjevanje na tanko i debelo uvršteno je na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine). Takva pradavna intervalska shema, u kojoj se temeljna melodija (cantus firmus) nalazi umjesto u gornjem, u donjem glasu (falso bordone), inspirirala je Ronjgova na klasifikaciju iste nazivom istarska ljestvica (doduše, izvjesnim pokušajima terminologije bavio se i Vinko Žganec, iako bez neposrednog terenskog iskustva s istarskom glazbom).

Monografija dr. sc. Grgurić vrlo pristupačno, pitko i romaneskno, dokumentirano i opremljeno rijetkim fotografijama, ne samo stručno muzikološki, iznosi brojne detalje o Ronjgovu, otkriva nepoznate informacije o ljudima iz sjene u njegovu životu, kontekstualizirajući ga u odnosu na milje i kulturološko-društveno-političke okolnosti, odnosno redefinirajući ga kako bi novi naraštaji dobili pravi uvid u njegovu osobnost i trajnu, univerzalnu vrijednost i važnost. Boreći se za nacionalni identitet, očuvanje narječja i folklornog idioma, Ivan Matetić Ronjgov našu kulturu učinio je nezaobilaznim dijelom svjetske kulturne baštine.

“Saki neka stori svoju dužnost, saki neka svoj talent stavi va službu svojega naroda i njegove duhovne ili materijalne kulture!”

© Katarina Marić, Kulturauzagrebu.hr, 15. svibnja 2024.