Prezentan i perceptivan priručnik za zaljubljenike u antiku

Piše: Katarina Marić, 8. rujna 2024.

Maja Matasović: Rimska svakodnevica – Život i vjerovanja u antičkom Rimu, Latina et Graeca, 2022.

Nakon kultne svjetske SPQR: Povijesti starog Rima Mary Beard (2018) i domaćeg nezaobilaznog sveučilišnog priručnika klasičnoj filologiji Nacrt grčkih i rimskih starina (1942) Augusta Musića, pojavio se novi vrijedan i mjerodavan pandan: Rimska svakodnevica – Život i vjerovanja u antičkom Rimu Maje Matasović. Koncipirana kao iscrpni dvodijelni priručnik, knjiga se bavi upravo svakodnevnim građanskim životom antičkog Rima – u prvome dijelu prezentirajući upravo raznovrsne i sveobuhvatne životne teme; u drugom vjerovanja odnosno religijske sustave.

Autorica tako u prvom dijelu perceptivno približava odrastanje djece; analizira predmete u školama i samu nastavu, ali i običaje odijevanja djece i mladih. Približava i načine zabave – kako one dječje (drveni mačevi, štapovi ili metle za konje, glinene lutke (ponekad s pomičnim udovima), lopte (jabuke, orasi, koža punjena mekinjama), tjeranje obruča, pikulanje…) tako i za odrasle (pučka farsa atelana, mimovi, amfiteatri s raznim tipovima gladijatorskih igara, cirkovi za konjske utrke, igre šije-šete – šijavica (micatio), verzija šaha lopovčići (latrunculi)…). Matasović govori i o prosječnom danu rimskog građanina koji je počinjao i završavao paralelno s trajanjem dnevnog svjetla; vrstama kuća (domus, insula, villa, unutarnjem uređenju ali i problemima stanovanja) te kućnim ljubimcima (mačke se ne drže jer su svete u Egiptu i ne izvoze se), državnim službama (diktator, cenzor, konzul, pretor, edil, kvestor, vigintiseksvir…), staležima, rimskom pravu, vojsci ali i posebnim mjerama za snalaženje (novac, sati, mjere, dani, godine, kalendar). Posebno se osvrće na tzv. nijeme skupine: žene i robove. Iznosi zanimljive činjenice vezane uz status žene, brak, ceremoniju vjenčanja, razvod, prava, izgled, odjeću, modne dodatke, odnosno kontroverze oko držanja robova, njihovih obveza i kazni ali i prava i oslobađanja (zanimljivo, netom je izašla i knjiga Nevena Budaka Na dnu društvene ljestvice: robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u antici i srednjovjekovlju). Posebno poglavlje prvog dijela posvećeno je rimskoj svakodnevici na prostoru Hrvatske, ostacima vila (Nin, Brijuni, Pula) ali i inih nalazišta (vojni logor Burnum, Salona, Narona, Andautonija…) – posebno intrigira u grmlju skriven mali kameni oltar mitrej u čast boga Mitre (Špiljničko polje).

Druga cjelina odnosi se na rimsku religiju. Prikazuju se oblici štovanja bogova, magične formule molitvi, žrtvene životinje, sveta mjesta, hramovi i svećenici, pogrebni običaji te običaji predaka (mos mairoum) – nepisani kodeks na kojem su se temeljile norme da preveliko otklanjanje od ideala prošlosti vodi k moralnoj propasti društva. Potom se govori o kozmogoniji, o božanstvima i muzama, proricanju te svetkovinama (luperkalije, rozalije, florealije, faunalije, apolonove igre, cerealije, liberalije, nemoralije, bakanalije, paternalije, vulkanalije, furinalije, veneralije…) povezujući jako pregledno i lijepo svaki opsežni prikaz pojedinog božanstva i sa slavenskim i inim mitološkim panteonima.

Knjiga iznosi mnoge duhovite i intrigantne teme i pitanja – kako su neki gladijatori postajali zvijezde kojima su se pisale ljubavne poruke po zidovima kuća, kako su kazališta prijetila moralu, koji su Ovidijevi savjeti ženama za prekrivanje tjelesnih nedostataka, kakve teme za bogatim rimskim večerama s primjerima jelovnika predlaže Plutarh (zašto snovima u jesen najmanje vjerujemo, zašto žene nikad ne jedu sredinu salate, treba li se čuvati od uživanja u lošoj glazbi) odnosno kakva su se pitanja postavljala u proročištima (hoću li dobiti plaću, hoću li biti prodan u roblje, jesam li začaran).

Obilno se služeći izvorima iz rimske književnosti, arheologije i epigrafike, Maja Matasović svoju knjigu oprema fotografijama, ilustracijama i citatima, kreirajući reprezentativan, koristan i važan, temeljni priručnik za studente i profesore arheologije, klasične filologije, povijesti i srodnih znanosti, kao i za sve zaljubljenike u antiku i one koji žele doznati nešto više o životu starih Rimljana i njihovoj baštini kao osnovici zapadnoeuropske civilizacije.