U petak, 23. listopada, u 19:30 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održat će se premijerna izvedba Bizetove opere Carmen pod dirigentskim vodstvom Lorisa Voltolinija i Josipa Šege te režiji Arnauda Bernarda.

Vječno aktualna Bizetova opera o ljubavi i slobodi vrlo je dobro poznata i onima koji nisu uobičajena operna publika ponajviše zbog strastvene ljubavne priče, blistavo napisanih arija i prizora koji suptilno citiraju španjolski folklor. Djelo je nastalo prema istoimenoj,  ne osobito prihvaćenoj, pripovijetki Prospera Mériméea temeljenoj na istinitoj dramatičnoj i romantičnoj priči s primjesama surova realizma, o ljubavnome trokutu Ciganke Carmen, vojnika Don Josea i toreadora Escamilla.

Likovi u kojima su oslikane tajnovite dubine ljudske psihe, eros kakav su osjećali stari; zavodljiv, razigran, zajedljiv, demonski, neobuzdan ( F. Nietzsche) i fatalna strast među njima pokreću dramsku radnju, vodeći je ka neminovnom tragičnom završetku. Iako je opera na praizvedbi 3. ožujka 1875. u Parizu doživjela fijasko, daljnji put Bizetove Carmen, za koju su libreto napisali  H. Meilhac i L. Halévy, bio je  vrtoglav uspon djela do svjetske slave, da bi je danas gotovo svi smatrali vrhuncem opernoga stvaralaštva.

Latinski prijevod imena naslovne junakinje znači pjesma, odnosno začarana pjesma ili proročanski izraz koja briše granice između svjetova; pjesmom između teksta i glazbe, začaranom poemom između stvarnosti i fantazije, proročanstvom granice epoha.

Našavši svoj put do najširih slojeva publike, opera je postala apsolutnim bestsellerom i neizostavnim dijelom repertoara svake operne kuće. U svijetu, Carmen je izvođena više i češće od svih ostalih opernih naslova, a pojedine arije poput  habanere, seguidille ili toreadorove arije moguće je uspoređivati s najvećim glazbenim hitovima  našega doba. A brojne preradbe, adaptacije te mnoga različita umjetnička djela inicirana tom operom, jasno govore kako se radi o posve iznimnom djelu.