Od 5. studenog 2020. do 15. siječnja 2021. u Etnografskom muzeju u Zagrebu, povodom 101. obljetnice djelovanja muzeja bit će postavljene dvije izložbe – Milko Cepelić – iz ljubavi prema hrvatskom narodu našemu i Etnografski muzej – Palača s potpisom.
Milko Cepelić – iz ljubavi prema hrvatskom narodu našemu prigodna je izložba povodom 100. obljetnice smrti svećenika, kulturnog i političkog djelatnika, povjesničara i etnografa Milka Cepelića (1853-1920) nadovezuje se na obilježavanje 100. godišnjice osnutka Etnografskoga muzeja i rasvjetljava početke njegova djelovanja. Autorica izložbe je Katarina Bušić, a autorica likovnog postava i vizualnog identiteta je Nikolina Jelavić Mitrović.
Tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća, u okviru integracijskih i modernizacijskih procesa hrvatskoga društva, istaknute ličnosti političkog i kulturnog života višekratno su isticale potrebu osnivanja nacionalnog etnografskog muzeja, a po njegovu osnutku 1919. na različite su načine usmjeravale i podupirale započetu djelatnost. Milko Cepelić, poznavatelj narodnoga tekstilnog rukotvorstva, predlagao je osnivanje muzeja „za tekstilija hrvatskog naroda“ kao svojevrsne preteče specijaliziranog etnografskog muzeja. Svoju zbirku „tkiva i veziva“, dijelom detaljno opisanu u tzv. Katalogu predmeta, oporučno je ostavio Etnografskom muzeju.
Izložbom se javnosti predstavljaju odabrani primjerci uporabnoga tekstila, odjevno ruho, nakit i dr. iz darovane cjeline od ukupno 302 predmeta koja su u muzejski fundus ušla 1920. godine te dokumenti iz privatnog vlasništva Cepelićeve pranećakinje Đurđice Gross-Ašperger.
Etnografski muzej – Palača s potpisom nadovezuje se na obilježavanje 100. obljetnice osnutka Etnografskoga muzeja (2019.) i predstavlja do sada malo poznatu povijest izgradnje i opremanja same palače te zahtjevan projekt obnove i rekonstrukcije pročelja koji je završen prošle godine.
Stručni suradnici izložbe su dr. sc. Dragan Damjanović i Blanda Matica, a koordinatorica izložbe je Željka Jelavić.
Prigodna izložba u povodu rekonstrukcije i obnove fasade i krova zgrade Etnografskoga muzeja (2019.) objedinit će dvije kategorije – povijesnu i suvremenu, odnosno dvije tematske cjeline – izgradnju i opremanje palače 1902 – 1903 te obnovu i rekonstrukciju pročelja i krova, u suradnji s dvoje vanjskih stručnjaka-suradnika: dr. sc. Dragana Damjanovića, red. prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i Blande Matice, konzervatorice-savjetnice Hrvatskog restauratorskog zavoda (u miru).
Izložba se nadovezuje na obilježavanje 100. obljetnice osnutka Etnografskoga muzeja i predstavlja do sada malo poznatu povijest izgradnje i opremanja same palače na početku 20. stoljeća, u kontekstu onodobnih društveno-političkih kretanja. Također, predstavlja zahtjevan projekt obnove i rekonstrukcije pročelja prema prvotnom arhitektonskom rješenju. Izložba je namijenjena široj zainteresiranoj te posebno stručno-znanstvenoj javnosti (povjesničarima umjetnosti, povjesničarima, arhitektima, studentima…) jer tematizira okolnosti izgradnje prve građevine u Zagrebu podignute od strane državnih organa vlasti, koja je u cijelosti usvojila novu modernističku secesijsku estetiku.