
U izdanju Matice Hrvatske objavljena je nova knjiga Josipa Stipanova Komunikacija i društvo.
Autor u predgovoru navodi da je tema knjige sadržajno, pa i vremenski kad je o komunikaciji i društvu riječ, ne toliko drugačija, koliko izravnija i šira te obuhvatnija. Knjižnice su, smatra, zapravo komunikacijske agencije nastale prije pet tisuća godina radi skupljanja, čuvanja, obrade i korištenja zapisanog i zabilježenog znanja kao preduvjeta razvoja i napretka društva, odnosno čovječanstva u cjelini. Stipanov ističe da su knjižnice zapravo zabilježeno, skupno pamćenje čovječanstva te bitan, prepoznatljiv i nezamjenjiv čimbenik, odnosno sastavnica cjelokupnog procesa društvene komunikacije i prenošenja zabilježenog, odnosno sačuvanog znanja.
Knjiga Komunikacija i društvo – od početaka do danas (322 str.) podijeljena je na sedam poglavlja – uvodno, pretpovijest: usmena predaja, pismo: rukopisna predaja, tiskana kultura – Gutembergova galaksija, doba razvoja komunikacijskih medija, digitalna galaksija te završno razmatranje.
Josip Stipanov rođen je u Solinama na Dugom otoku 1939., a preminuo je u Zagrebu ove godine. Bio je hrvatski filozof, knjižničar te ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na Gregoriani u Rimu studirao je filozofiju koju je završio doktoratom (1971.). Od 1972. zaposlen je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu gdje se ponajviše bavio hrvatskom retrospektivnom bibliografijom. Za glavnog ravnatelja imenovan je 2002. i na tom mjestu ostaje do umirovljenja krajem veljače 2007. Punih 20 godina radio je na ostvarenju nove zgrade. Dao je velik doprinos za učlanjenje NSK u mrežu Europskih knjižnica, što je ostvareno 2005. Objavio je preko 50 znanstvenih i stručnih radova, studija i članaka uglavnom u domaćoj te nešto manje u inozemnoj strukovnoj periodici.