Monografska izložba Zlatka Kesera u Galeriji Klovićevi dvori

U četvrtak, 10. rujna, u Galeriji Klovićevi dvori otvara se velika monografska izložba umjetnika, profesora i akademika Zlatka Kesera. Izložba se nastavlja na niz prethodnih izložbi iz ciklusa Moderni klasici, kao što su retrospektivne izložbe Dimitrija Popovića i Vaska Lipovca te prošlogodišnje, velike izložba slikara Mersada Berbera. Autorica stručne koncepcije i kustosica izložbe je Jasmina Bavoljak, a izložbu je moguće razgledati do 31. listopada 2020.

Keserova djela uvrštena su u zbirke mnogobrojnih nacionalnih muzeja i galerija, kao i u privatne zbirke, jedna od kojih je ona austrijskog kolekcionara Alfreda Brogyányija, iz koje će na ovoj monografskoj izložbi biti predstavljena brojna Keserova djela. Izložba u Galeriji Klovićevi dvori napokon će, nakon trideset godina, na svjetlo dana iznijeti veći broj ulja na platnu velikog formata koja su se do sada sporadično izlagala te bila manje dostupna Keserovoj publici.

Izložba će slikara predstaviti od njegovih samih početaka, s ranijim djelima iz 70-ih godina prošloga stoljeća, kao predstavnicima “sjećanja na početke“ njegovog umjetničkog djelovanja koje je “utemeljeno na nadrealističkom naslijeđu, oblikovnim principima, ponajprije onome organskog rasta, koji likovni jezik uspješno održava na granici figurativnoga i apstraktnoga“ (I. Mance). Međutim, najzastupljenija djela će biti ona s kraja 80-ih godina do recentnih djela iz 2020. godine, u kojima se on intenzivno bavi istraživanjima ljudskih, imaginarnih ili stvarna lica, ili osoba. Keserova je umjetnost vrlo introvertirana i intimistička: “Daleko od bilo kakve egzaktne tematike ili narativnog koncepta… (njegova se umjetnost) referencijalno tiče iskustva u domeni duševnoga“ (I.Mance). Radi toga predstavljena djela mogu biti gotovo isključivo podijeljena na format i medij, a ne tematski; na slike velikog formata (karakteristične kolorističke jasnoće), crteže velikoga formata (ciklus Obzor melankolije) te manje crteže posložene u horror vacui kompoziciju, zapravo na njima prirodan način na koji ih sam Keser izlaže u svojem ateljeu. Autorica izložbe, Jasmina Bavoljak, predstavlja vlastitu koncepciju postava kao živo biće kojom je “ritmizirana slikovna materijalizacija Keserove podsvijesti“, na kojoj će na posve novi, do sada neviđen način, biti predstavljena Keserova umjetnost.