Piše: Katarina Marić, 2. prosinca 2024. Jozo Vrkić: Hrvatske bajke, Srednja Europa, 2024. Kad su 1991. i 1993. u izdanju Nakladničke kuće Glagol u ediciji Knjižnice Čarobnice izašle Hrvatske bajke sa 100 obrađenih i 25 antologijskih izvornih i Hrvatske predaje sa 250 obrađenih i 40 izvornih velikog agathos kai sophos hrvatskog mitografa Joze Vrkića (1941–2013), više
Piše: Katarina Marić, 1. prosinca 2024. Ema Božičević: Čarobni svijet, Ognjište, 2021. Dječja književnost, počesto definirana kao književnost namijenjena djeci, s dječjim junacima kao protagonistima (iako junaci primjerice mogu biti i životinje ili antropomorfizirane prirodne pojave i slično), nikako se ne može utrpati u ovoliko manjkavu definiciju. U prvom redu zbog nesporne propusnosti među naizgled više
Piše: Katarina Marić, 30. studenoga 2024. Tamara Bakran: Zagrebačke bajke, Srednja Europa, 2023. Bajka kao navlastito osobit, sveprisutan i općepoznat te ujedno najpopularniji oblik dječje književnosti, ujedno je najstariji oblik usmenopučkog narodnog stvaralaštva i folklornih konvencija; tvorevina naizgled jednostavne strukture no višedimenzionalih sadržina i bremenite, numinozne simbolike. Za Marie von Franz (1915–1998) ona je „međunarodni više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. Kritička percepcija književnosti autorica u odnosu na književnost autoraKorpus hrvatske ženske književnosti postmodernizma (vrednovane na temelju devet proznih djela) u tematskom i narativnom smislu ni po čemu značajno ne odudara od proznih djela muških autora. Dapače je i kod jednih i kod drugih vidno izražen interes za raznolike umjetničke više
Piše: Vesna Aralica, 30. studenoga 2024. U sklopu primarne teme Razvoj umjetnosti, projekt Suvremena hrvatska proza – kritička sinteza obuhvaća 18 književnih portreta s pripadajućim autorskim tekstovima iz pera domaćih pisaca i spisateljica, objavljenih u izdanju hrvatskih nakladnika u razdoblju od 2020. do 2024. godine, podvrgnutih sadržajno-formalnoj interpretaciji i kritičkoj evaluaciji shodno stilskim dominantama, čitateljskoj više
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025. (6. dio) Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 22. studenoga 2024. Mitologija je stoljećima dominirala akademskim slikarstvom. U okviru alegorijsko-arkadijskih motiva antologijskih primjera mađarskog slikarstva poput prekrasnog Narcisa Gyule Benczúra ili Fauna Pála Szinyeija više
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025. (5. dio) Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 22. studenoga 2024. U posebnom dualističkom odnosu prema Beču i Budimpešti, Zagreb se u drugoj polovici 19. stoljeća, vremenu određenom dvjema nagodbama, Austro-ugarskom više
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025. (4. dio) Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 22. studenoga 2024. Pál Szinyei Merse bio je pionir mađarskog slikarstva 19. stoljeća i prvi veliki kolorist. Tijekom studija u Münchenu pohađao je više
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025. (3. dio) Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 19. studenoga 2024. Mitologija je stoljećima dominirala akademskim slikarstvom. Faun i Nimfa prvo je djelo Pála Szinyeija Mersea (1845. – 1920.), velikog mađarskog više
Ideal i stvarnost: Prvo zlatno doba mađarskog slikarstva i začeci hrvatske moderne umjetnosti, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 23. listopad 2024. – 19. siječanj 2025. (2. dio) Piše: doc. dr. sc. Enes Quien, 19. studenoga 2024. Početkom stoljeća, Kraljevina Ugarska bila je dio Habsburške Monarhije. Reformistički pokret u Mađarskoj, koji je započeo u 1820-im godinama, potaknuo više
