Piše: doc.dr.sc. Enes Quien, 3. lipnja 2025. Peruško Bogdanić Peruško Bogdanić rođen je 24. listopada 1949. godine u Starom Gradu na Hvaru. Od 1955. godine živi u Zagrebu. Godine 1976. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je kiparstvo u klasi profesora Vjekoslava Rukljača. Do 1995. djelovao je kao samostalni umjetnik, a te godine počinje više
Piše: Katarina Marić, 29. svibnja 2025. Rudolf Habeduš Katedralis: Gornji grad (2023), Hrvatska metropola (2021), Kavana Corso (2019), Tiha ulica (2021), Tkalčićeva ulica (2023), Dora Rubido (2021), Transoceanija d.d. (2020), Petrica Kerempuh (2023), Ognjište Tzv. trivijalnom književnošću (kao pojmom nastalim 20-ih godina 20. stoljeća u njemačkoj znanosti u književnosti – trivialliteratur) skupno su klasificirana i više
Piše: Katarina Marić, 28. svibnja 2025. Irena Paulus: Audiovizija hrvatskoga filma: primjeri suvremene skladateljske prakse, Hrvatski filmski savez – Edicija Rakurs, ur. Diana Nenadić, Zagreb, 2024. Na 308 stranica mekog uveza sa crnobijelim ilustracijama kroz ukupno sedam poglavlja, koja su uz uvodni Filmska glazba u Hrvatskoj – raznolikost kreacija, stilova i pristupa posvećeni svako po više
Piše: Vesna Aralica, 23. svibnja 2025. Tatjana Gromača: Gospođa O., Sandorf, Zagreb, prosinac 2023. Kad je 2000. godine meteorski zabljesnula svojom zbirkom pjesama Nešto nije u redu?, Tatjana Gromača, književnica i novinarka (rođena u Sisku 1971.), ubrzo je potvrdila status miljenice knjižarske publike. Nenametljiva socijalna angažiranost i interes za svakodnevicu postaju stožernim tematskim preokupacijama i više
Piše: Vesna Aralica, 6. svibnja 2025. Nataša Govedić: Zlice i vilice, Fraktura, Zagreb, 2022. Pasionirani čitatelji suvremene hrvatske spisateljice, znanstvenice i kritičarke Nataše Govedić redovno proniknu u njezin pjesnički gen i kad se primarno bave iščitavanjem njezine proze, neovisno o tomu radi li se o animalnoj fantastici za djecu (Mrežir, Zmajir) ili primjerice romanu Eskim više
Piše: Katarina Marić, 2. svibnja 2025. Bojana Schubert: Priča o jednom Kaju, Srednja Europa, 2021. Narječje, kao jezična grana s govorima stanovnika određenoga zemljopisnog područja, sastoji se od skupine dijalekata (koji su pak skupine živopisnih i živih, uvijek fluidnih mjesnih govora vrlo navlastite fonetike, morfologije, rječnika…) zajedničkih obilježja, kojima je hijerarhijski nadređeno, dok je samom više
Piše: doc.dr.sc. Enes Quien, 1. svibnja 2025. Duje Jurić, 3. dio Na sljedećoj je kompoziciji, Duje Jurić oko bijeloga kvadrata istih dimenzija i postava, naslikao malene kvadrate oko pastiša Roya Lichtensteina, Kazimira Maljeviča, Pieta Mondriana, Aleksandra Rodčenka i Josepha Albersa. Na otvorenjima izložbi tih slika izvodio je performans odjeven u odjeću s ispisanim imenima umjetnika više
Piše: doc.dr.sc. Enes Quien, 1. svibnja 2025. Duje Jurić, 2. dio I drugi su slikari istraživali slikarske mogućnosti, tražili i nalazili svoj tip slike, svoj autentični izričaj, no Duje je poseban, specifičan. Pojavio se sredinom 80-tih godina prošloga stoljeća kao pripadnik postslikarske generacije. U počecima je slikar ekspresivne geste, na tragu enformela i reminiscencija na više
Piše: doc.dr.sc. Enes Quien, 30. travnja 2025. Duje Jurić Akademski slikar Duje Jurić rođen je 18. travnja 1956. u Rupama pored Skradina. Diplomirao je 1981. godine na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Vasilija Jordana. Nakon studija radi i djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1984. godine bilježi i prve samostalne više
Piše: Katarina Marić, 24. travnja 2025. Sonja Kozlina: Ko je to na v, Refugijum, Novi Sad, 2025. „Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav.“ (Pitagora) „Životinje su moji prijatelji, a svoje prijatelje ne jedem. Dok je god više
