Piše: Željko Anzulović, 6. travnja 2023.

Ivo Gregurević desetljećima je bio sinonim hrvatskog filma. Mogao je utjeloviti lik tipičnog Hrvata sa svojim prednostima i manama, ali i nacionalne filmske junake i antijunake. Njegov opus dočaran je u impresivnoj, zasluženoj publikaciji enciklopedijskog formata kakvu do sada nijedan hrvatski filmski umjetnik nije imao.

U izdanju Školske knjige posthumno je objavljena iscrpna i bogato ilustrirana monografija tog hrvatskog glumačkog velikana i prvaka drame HNK-a u Zagrebu. Autori monografije su Boris Senker, Daniel Rafaelić, Lada Martinac Kralj i Nada Koturić. Monografiju je priredio Vedran Mlikota, uredila Miroslava Vučić, a dizajnirao Martin Peranović. Monografija prikazuje Gregurevićev životni i glumački put od djetinjstva, školovanja do ostvarenih 196 uloga – na kazališnim daskama, filmu i televiziji. Podijeljena je u četiri tematske cjeline – Kazalište (piše Boris Senker), Film televizija i radio (pišu Daniel Rafaelić i Lada Martinac Kralj), Filmski grad Orašje (piše Nada Koturić) te Sjećanja prijatelja i suradnika koja na impresivnih 60 stranica donose sjećanja, poruke i razmišljanja Gregurevićevih kolega, prijatelja i strukovnih profesionalaca čije je živote i karijere obilježio.

Monografija o Ivi Gregureviću opremljena je s više od 500 fotografija, a trebala je ponuditi i novitet u načinu recepcije sadržaja sa šest videopriloga, kojima je bio predviđen pristup putem QR-kodova uz pomoć mobitela ili računala i koji su trebali omogućiti čitateljima gledanje Ivinih antologijskih predstava Đuka Begović, isječaka iz filmova Kiklop, Čaruga, Josef i Priča iz Hrvatske te isječaka iz legendarnog razgovora Ive Gregurevića i Roberta Knjaza, vođenog za potrebe emisije Svlačionica iz 2000. Međutim, navedeni QR-kodovi mahom ne vode nikamo, odnosno sadržaj koji bi trebali prikazati na streaming-poslužitelju Vimeo ne postoji – uklonjen je i nije dostupan za gledanje te su otisnuti QR-kodovi ostali samo kao podsjetnik na neostvarenu dodatnu vrijednost koju je ova, inače impresivna publikacija mogla ponuditi.

Iako kroz poglavlja monografija obrađuje i navodi informacije Gregurevićevih uloga, potkrijepljenih fotografijama, monografija nema popis nagrada i priznanja kojima je Gregurević počašćen za svoja profesionalna ostvarenja, a izostavljeno je kazalo imena koja se spominju u knjizi. Moguće je da su poglavlja izostavljena zbog obimnih 380 stranica monografije, ali bi pridonijela informacijskoj vrijednosti djela. Unatoč navedenim manjim nedostatcima, riječ je o iznimno kvalitetnoj monografiji koja zaslužuje izvrsnu ocjenu.

© Željko Anzulović, Kulturauzagrebu.hr, 6. travnja 2023.