Izložba u povodu 70. obljetnice Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža

Izložba pod nazivom Znanje, slika, kultura – enciklopedije pune života postavljena u povodu 70. obljetnice Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža otvara se 22. prosinca 2021., u skladišnoj galeriji Lexart (ulaz u dnu dvorišta, Frankopanska br. 22–24).

Uz potporu Hrvatske turističke zajednice i u suradnji s Udrugom Lexart, pročelja urešenih muralima Deana Jokanovića Toumina, Mladena Galića, Ljerke Šibenik, Eugena Fellera te Julija Knifera i Gorana Trbuljaka, dvorište i galerija (primjer djelomične prenamjene arhitektonske baštine industrijskoga doba) odnedavno na jedinstven način spajaju kulturne i ugostiteljske sadržaje ovoga dijela grada.
 
Izložba u povodu 70. obljetnice Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža zamišljena je kao nekonvencionalan presjek kroz obilje gradiva s naglaskom na hrvatsku baštinu i suvremena postignuća, kao prigodan osvrt na sve što je učinjeno u bližoj ili daljoj prošlosti, ali i kao poticaj za budućnost, kako za one koji enciklopedije stvaraju tako i za one koji ih čitaju.

Leksikografski zavod Miroslav Krleža na hrvatskoj je petostoljetnoj leksikografskoj tradiciji sagradio djelo koje može stajati uz bok najvećim europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima. Osnovan je 5. listopada 1950. kao znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost i jedina je hrvatska institucija koja se sedamdeset godina sustavno bavi leksikografijom. Utemeljitelj i idejni tvorac Zavoda bio je hrvatski književnik, leksikograf i erudit Miroslav Krleža koji je okupio suradnike iz svih znanstvenih područja i pokrenuo enciklopedijsko-leksikografsku djelatnost unutar modernoga hrvatskog društva. Nositelj poslova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od interesa za Republiku Hrvatsku, Zavod je izdao više od 400 svezaka enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja koja su važan prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda. Izdanja Zavoda tradicionalno su pouzdana i na prepoznatljiv način tumače činjenice iz hrvatskoga naslijeđa i društvene zbilje.

Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) koje je glavni urednik Mate Ujević postao Krležinim pomoćnikom. Zavod na početku nosi ime Leksikografski zavod FNRJ, a zadatak mu je da znanstvenim metodama radi na sastavljanju, prikupljanju i obradbi rukopisa za enciklopedijska, bibliografska i druga djela te da objavljuje rezultate svoga rada i surađuje s odgovarajućim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Godine 1962. mijenja ime u Jugoslavenski leksikografski zavod, a 15. lipnja 1972. osnivačka prava Zavoda prenose se na Sabor SR Hrvatske, čime je priznata njegova pripadnost hrvatskoj kulturnoj baštini. Od 1984. Zavod nosi ime svoga utemeljitelja i idejnoga tvorca Miroslava Krleže, a današnji ustroj i ime Leksikografski zavod Miroslav Krleža dobio je Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 13. veljače 1991., odnosno Zakonom Hrvatskog sabora od 29. svibnja 2003.

Enciklopedije, leksikoni, rječnici, atlasi i bibliografije Leksikografskoga zavoda važni su ne samo kao tradicionalno pouzdan sustav općega znanja današnjega čovjeka nego i kao pristup kriterijima provjere pravih mogućnosti u jeziku i znanju uz odgovornost za kulturu i civilizaciju koju dijelimo. U okruženju suvremenih informatičkih tehnologija i sve većega broja informacija, Leksikografski zavod kao jedina institucija u Hrvatskoj koja se sustavno bavi produkcijom leksikografskih i enciklopedičkih sadržaja u najširem rasponu znanstvenih disciplina pruža znanstveno verificirane i usustavljene osnove za snalaženje u svijetu globalnog informiranja, čime podiže razinu stvaranja i korištenja javnoga znanja u Hrvatskoj.