Do četvrtka, 24. ožujka 2022. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu moguće je razgledati izložbu multimedijskog umjetnika Davora Mezaka – Potresna stvarnost, kojom predstavlja aktualnu postpotresnu stvarnost urbanih i ruralnih dijelova Banovine. 

Stanovnici Banovine u formi intervjua iznose osobna iskustva i posljedice potresa na svakodnevni život i rad, dok su serijom fotografija prikazane posljedice potresa na stambene i gospodarske objekte te kulturna i sakralna dobra. Snimkama iz zraka vidimo promjene koje su nastale u prirodi te u urbanom i ruralnom tkivu toga područja. Ponukan sveopćom potrebom za pružanjem pomoći i podrške, koja je mobilizirala brojne udruge, nevladine organizacije, pojedince – volontere i predstavnike lokalne i državne vlasti, Davor Mezak neposredno nakon potresa i tokom 2021. obilazi ugrožene gradove i sela Sisačko-moslavačke županije. Dokumentira i prati stanje obnove i životne uvjete lokalnog stanovništva, te promjene u prirodi koje je prouzročila prirodna katastrofa. Potres magnitude 6,4  po Richterovoj ljestvici koji je 29. prosinca 2020. u 12:19 sati pogodio Sisačko-moslavačku županiju s epicentrom 3 km jugozapadno od grada Petrinje, prouzročio je ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu. Razmjeri štete na građevinama razotkrili su posljedice lošeg upravljanja i malverzacije provedene tijekom obnove koja je uslijedila nakon završetka Domovinskog rata u 1990-ima, kao i zanemarivanje te siromaštvo ruralno-industrijskog dijela Banovine. Međutim, sve te nedaće mobilizirale su ogromnu solidarnost ljudi koji su pritekli upomoć, sami ili povezani u volonterske grupe i udruge.

Iz razgovora sa sudionicima intervjua saznajemo o sporosti i neučinkovitosti državnih institucija u saniranju štete i obnovi razrušenih stambenih objekata te infrastrukture. Dodatno se otkrivaju problemi koji se nisu rješavali dugi niz godina: neka sela nemaju javnu rasvjetu, vodovod i uređene ceste, a neke kuće ni struju. Razvoj koji je u nekim dijelovima Hrvatske nakon 1990-ih doživio veliki rast, zaobišao je ovaj kraj. Uslijed loše gospodarske politike, velike nezaposlenosti i loših životnih prilika nakon 1990-ih pojačana je depopulacija stanovništva, koja je recentnim zbivanjima intenzivirana. Vrijedni prirodni resursi – voda, plodna i nezagađena zemlja, stočarstvo i privredne grane koje su omogućavale barem minimalne životne uvjete, nisu iskorišteni za razvoj i prosperitet tih krajeva.

Jadranka Lajtman iz udruge Ljudi za ljude, živi u Zagrebu no porijeklom je s Banovine, te je i prije potresa volontirala i svesrdno pomagala. Poznavajući lokalne prilike, istog je dana kada se dogodio potres dogovorila s Ikeom donaciju namještaja, pomoć za nabavu higijenskih potrepština, besplatni signal mobitela za stanovnike pogođenog područja i druge donacije bitne za normalizaciju života. Vlasnica OPG-a Majske poljane Elizabeta Pezo Paliska, pokrenula je akciju za osnivanje eko proizvodnje i biodinamični uzgoj povrća u plastenicima kako bi se zaposlile žene koje žive na tom području, uz financijsku pomoć hrvatske podružnice tvrtke DM drogerie markt. Branka Bakšić Mitić – dogradonačelnica grada Gline i predstavnica srpske manjine, ukazuje na brojne probleme koji koče razvoj toga kraja, te sporost i neučinkovitost sustava u provedbi obnove i osiguranju minimalnih uvjeta za dostojanstven život. Renata Martinović i suprug Miloš Martinović – vlasnici srušene pilane i kuće u kojoj su živjeli u Donjoj Mlinogi, govore o životu obitelji koju čine pripadnici tri generacije u jednom kontejneru i o problemima s kojima su suočeni u ponovnom pokretanju posla. 

Fotografije na light-box objektima prikazuju razmjere posljedica potresa na stambene i gospodarske objekte te kulturna i sakralna dobra u Petrinji, Glini, Sisku i okolici. Tehnikom kolažiranja Davor Mezak impostira stanje gradskog središta Petrinje prije potresa posredstvom Google-zemljopisnih karata i stanje koje je snimio nakon potresa. Stanovnici koji su morali napustiti razrušene stambene objekte, žive u kontejnerima ili kamp-kućicama, koji su trebali biti privremeno rješenje. Organizirana i sustavna obnova stambenih objekata nije započela niti nakon proteka prve godine od potresa. Kontejnersko naselje s tek gdjegdje vidljivim tragovima života, djeluje kao postapokaliptična stvarnost. Vrijeme prolazi, ništa se ne događa, te se u ljude uvlači neizvjesnost, strah, gubitak smisla i nade u skoro rješavanje problema.

Snimke dronom iz zraka oštećenih zgrada ali i urušnih vrtača koje su nastale nakon potresa u selu Mečenčani izgledaju kao pogled s neba, te je time ostvaren odmak od medijskih objava koje smo najčešće imali prilike vidjeti. Vrtače kružnih formi nastale prirodnom neravnotežom i pravilne kvadratične parcele obrađene zemlje nastale ljudskim radom, čine taj pejzaž apstraktnim i nadrealnim.

Uz dokumentarističko-interpretacijsku potku izložbe, kao vizualno uznemirujući i retraumatizacijski element, paralelno se projiciraju kompjuterski obrađeni kadrovi iz filma San Francisco (1936., režija: W. S. Van Dyke) – glazbene drame katastrofe koja se bavi potresom koji se dogodio u San Franciscu 1906. godine i posljedicama na život visokih slojeva društva.

Cjelokupna izložba donosi kritički pogled na aktualnu potresnu stvarnost prostora udaljenog samo 50-ak kilometara od hrvatske metropole i sve više prepuštenog zaboravu šire javnosti, pod pritiskom prijelomnih vijesti koje neprestano stižu iz novih kriznih europskih i svjetskih žarišta.

U intervjuima sudjeluju: Jadranka Lajtman iz udruge Ljudi za ljude, Elizabeta Pezo Paliska – vlasnica OPG-a Majske poljane, Branka Bakšić Mitić – dogradonačelnica grada Gline, Renata Martinović i suprug Miloš Martinović – vlasnik pilane.