Do četvrtka, 4. kolovoza 2022. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu moguće je razgledati izložbu Iza vatrenog zida – žene u vatrogastvu.
U stručnoj vatrogasnoj terminologiji „vatreni zid“ označava strukturu koja ograničava područje širenja požara i smanjuje štetu na građevinama uslijed požara. U kontekstu izložbe, „vatreni zid“ simbolički predstavlja teško propusne strukture koje su ženama priječile ili im otežavale ulazak u svijet vatrogastva.
Izložba daje prikaz povijesti, položaja i uloge žena u vatrogastvu na području Hrvatske, od prvih spomena žena u kontekstu vatrogastva i pionirki vatrogastva u Hrvatskoj – žena koje su prve probile „vatreni zid“ – preko ulaska većeg broja žena u vatrogastvo u vrijeme socijalizma do suvremenog doba, kada usprkos još uvijek prisutnim predrasudama i izazovima s kojima se susreću svjedočimo intenzivnom rastu broja žena u vatrogastvu.
Premda možemo pretpostaviti da su žene oduvijek sudjelovale u gašenju požara, prvi put se u kontekstu vatrogastva spominju u izvorima iz razvijenog srednjeg vijeka, mahom statutima dalmatinskih gradova. U povijesnim izvorima novog vijeka koji se odnose na vatrogastvo, žene se tek iznimno spominju. To naročito vrijedi za 19. stoljeće, kada se razvija stereotip vatrogasca-heroja koji u slikovnim prikazima nerijetko spašava – ženu! Odlike koje su se pripisivale vatrogascima, poput hrabrosti, snage (psihičke i fizičke) i racionalnosti, smatrale su se odlikama svojstvenim muškarcima. Žene se nisu smatrale biološki predodređenima za vatrogastvo. Ulazak žena u organizirano vatrogastvo usko je povezano s Prvim svjetskim ratom, kada su članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava u velikom broju sudjelovali u ratnim zbivanjima, što je dovelo do potrebe za popunjavanjem upražnjenih mjesta novim članovima. Isprva su to bili stariji dječaci, a potom i žene. Tema uključivanja žena u vatrogastvo aktualizira se početkom 1930-ih, kada je osnovan prvi ženski odjel u povijesti hrvatskog vatrogastva – Odjel bolničarki/samaritanki dobrovoljnog vatrogasnog društva Đakovo. Ulazak većeg broja žena u vatrogastvo usko je vezan uz razvoj industrije pa je tako i Anka Drvarek, prva žena s titulom vatrogasnog časnika u Kraljevini Jugoslaviji bila članica Industrijske dobrovoljne vatrogasne čete Tivar (poslije DVD Varteks). Uslijed intenzivne industrijalizacije nakon Drugoga svjetskog rata, broj industrijskih vatrogasnih četa raste, a sukladno politici zapošljavanja žena u industriji, koja je rezultirala rastom broja industrijskih radnica, raste i broj žena uključenih u vatrogastvo. U profesionalnom vatrogastvu, prve žene zapošljavaju se tek 1980-ih godina. Danas je u profesionalnom vatrogastvu zaposleno 37 žena, odnosno 1,19 %. Uz operativne zadatke češće obnašaju funkciju operativnih dežurnih vatrogasaca u vatrogasnim operativnim centrima, koja uključuje zaprimanje dojave o požaru ili nekom drugom događaju, koordiniranje sa snagama na terenu, vođenje dokumentacije i statistike o intervencijama i sl.
Uz predmete iz fundusa Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Muzeja hrvatskog vatrogastva, na izložbi će biti predstavljene i osobne priče i predmeti (odore, oprema, nagrade) suvremenih hrvatskih vatrogaskinja.
Izložba je realizirana u partnerstvu Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Hrvatske vatrogasne zajednice / Muzeja hrvatskog vatrogastva, uz suradnju s hrvatskim vatrogaskinjama i brojnim dobrovoljnim vatrogasnim društvima.