Do 7. travnja 2022. u Galeriji AMZ-a postavljena je izložba fotografija Mrgari – kameni cvjetovi Baške u organizaciji Društva Sinjali, Turističke zajednice općine Baška i Arheološkog muzeja u Zagrebu. Ulaz na izložbu je besplatan.

Gorovit krajolik jugoistočnog Krka dojmljivo je različit od pretežno nizinskog i brežuljkastog ostatka otoka. Dvije krševite vapnenačke visoravni pružaju se kilometrima iznad plodne bašćanske doline stremeći od prijevoja Treskavac prema moru iz kojeg na kraju izranja pusti otok Prvić i planinski masiv Velebita. Surovim krajolikom na nadmorskoj visini većoj od 300 metara pružaju se i vijugaju kamene bordure svih oblika – od pravocrtnih linija do impresivnih kamenih cvjetova – mrgara.

Mrgari su najljepši primjer prastare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen bez ikakvog vezivnog materijala. Te višeprostorne ovčare s tlocrtom u obliku velikih kamenih cvjetova suvereno dominiraju kraškim krajolikom na visoravnima iznad bašćanske doline. Građeni su za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim pasištima (komunadama), no danas su sve rjeđe u upotrebi. Smanjenjem broja pastira nestaje i potreba za njihovom uporabom i održavanjem. Na škrtim kamenim pašnjacima iznad Baške i otoku Prviću ima ih ukupno petnaest i većina je danas van uporabe.

Slične građevine u Europi za sada su poznate samo još na dva otoka – Velikoj Britaniji (Wales) i Islandu, te u švicarskim Alpama (kanton Wallis, Naters).

Mrgari su rijetki na svijetu, jedinstveni i krhki, stalno izloženi buri, soli i suncu. Njihova bezvremenska ljepota zaslužuje jednako naše divljenje koliko i brigu za njihovo očuvanje i zaštitu. Stoga je izložba o mrgarima prvi korak na putu do realizacije višegodišnjeg projekta Društva Sinjali, koji za cilj ima obnovu i redovno održavanje nekoliko postojećih mrgara te zaštitu i označavanje svih prostalih mrgara na području bašćanske doline. Mrgari su znak jednog vremena i spomenik ljudskom trudu, podsjetnik na suživot s prirodom, ma kako surova ona bila.