U utorak, 14. lipnja 2022. u HNK-u u Zagrebu imenovana intendantica Iva Hraste Sočo predstavila je nadolazeću sezonu 2022./2023.

Novu sezonu otvorit će 18. rujna 2022. veliki Operni gala koncert kojim će ravnati eminentni hrvatski dirigent Ivan Repušić, a nastupit će operni solist međunarodne reputacije koji u Zagreb dolazi nakon nastupa na svjetskim opernim pozornicama – tenor Piotr Beczala, i to uz soliste, Zbor i Orkestar HNK u Zagrebu. Publika će imati priliku uživati u izvedbama brojnih opernih arija i ansambala u interpretacijama tenorske operne zvijezde i hrvatskih solista. Nastupom Piotra Beczale na ovom Gala koncertu zagrebački HNK dobit će posve novo mjesto i vidljivost u europskom opernom kontekstu.

Prvu opernu premijeru – Verdijev Nabucco očekuje se u listopadu s umjetnicima zavidne svjetske karijere – dirigentom Pier Giorgiom Morandijem i režiserom Giancarlom del Monacom. Nakon gotovo četrdeset godina od posljednje premijere u Zagrebu, Nabucco će pokazati svu raskoš i domete zagrebačkog opernog ansambla.

Postavljanjem Šišmiša Johanna Straussa ml. zagrebački HNK pridružit će se brojnim svjetskim opernim kućama koje ovu komičnu operetu u tri čina tradicionalno imaju na svome repertoaru. Die Fledermaus se na zagrebačku pozornicu vraća uoči božićnih i novogodišnjih blagdana pod ravnanjem Srboljuba Dinića i u režiji Krešimira Dolenčića.

Nastavljajući dugogodišnju plodnu suradnju s Muzičkim biennaleom Zagreb, koja seže do samih početaka te međunarodne manifestacije, HNK u Zagrebu će u koprodukciji s MBZ, praizvesti djelo suvremena hrvatskog skladatelja Ive Josipovića – operu Lennon na libreto Marine Biti. Praizvedba će biti na zatvaranju MBZ-a 22. travnja 2023. godine, a cijeli taj dan bit će obilježen bijenalskim događanjima u kazalištu.

Na opernom repertoaru naći će se i djela dvojice velikana – Borisa Papandopula i Jakova Gotovca. Nakon više od osamdeset godina, opera Amfitrion, temeljena na duhovitom libretu Mije Štimca i Enrica Goliscianija, napisana prema istoimenom Molièrovom djelu, bit će postavljena na sceni HNK u Zagrebu u koprodukciji s umjetničkim akademijama, predvođenima zagrebačkom Muzičkom akademijom.

U opernom smislu, sezonu će obilježiti i jedan od najvećih hrvatskih opernih skladatelja – Jakov Gotovac. Jednočinku Stanac, napisanu u suradnji s libretistom Vojmilom Rabadanom prema Držićevoj komediji Novela od Stanca, operni ansambl premijerno će izvesti u atriju Klovićevih dvora. Izvedbom će ravnati maestro Ivo Lipanović, a režiju potpisuje mladi redatelj Hrvoje Korbar.

Također, u tijeku je dogovor oko gostovanja hrvatskih umjetnika svjetske reputacije u predstavama HNK, npr. uz već spomenutog Ivana Repušića, s Renatom Pokupić, Maxom Cenčićem, Evelin Novak, Jelenom Kordić, Goranom Jurićem, Leonom Košavićem, Katarinom Livljanić s produkcijom Hekuba, itd.

U dramskom programu svoju prvu izvedbu u povijesti zagrebačkog HNK u listopadu će doživjeti Molièrov Don Juan, kojeg će režirati nagrađivani redatelj Dejan Projkovski. U godini obilježavanja 400. obljetnice smrti čuvenog pisca, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu prikazat će njegov poznati rukopis kroz ovu veliku ansambl predstavu, uz pokroviteljstvo francuskog veleposlanstva u Zagrebu.

Druga dramska premijera bit će Plodna voda – novi dramski tekst suvremene hrvatske spisateljice Marine Vujčić, koji je 2020. nagrađen najvažnijom hrvatskom nagradom za neobjavljeni dramski tekst, prvom Nagradom Marin Držić. Premijera je predviđena za prosinac, a režirat će ga Nenni Delmestre, redateljica koja potpisuje niz uspješnih hrvatskih premijera suvremenih svjetskih tekstova, te svjetskih praizvedbi hrvatskih tekstova, sveukupno osamdesetak predstava koje su na domaćim i međunarodnim festivalima dobile velik broj nagrada.

Iako napisan još 1997. godine, Ubojstvo Hanocha Levina svojom radnjom o vremenu u kojemu se međuljudski i međudržavni odnosi rapidno zaoštravaju sve više dobiva na aktualnosti, a ovu dramu o nasilju, osveti i neprekinutu lancu kažnjavanja režirat će Ido Rosenberg, nagrađivani izraelski redatelj i profesor telavivskog sveučilišta. Predstava će biti odigrana pod pokroviteljstvom i sponzorstvom izraelskog veleposlanstva u Zagrebu.

Poslije više od dva desetljeća, na sceni HNK u Zagrebu premijerno će biti izvedena Krležina Leda, koja kao završni dio Glembajevskoga ciklusa groteskno predstavlja zrcalo uspona i potpuna raspada jedne obitelji. Svojevrsnu zagrebačku vizuru ovog djela unijet će režija Franke Perković.

Još jednu dramsku premijeru sezone 2022./2023. režijski potpisuje doajenka hrvatskog glumišta Neva Rošić, koja je predstavom Enigmatske varijacije Éric-Emmanuela Schmitta doživjela veliki uspjeh u Talijanskoj drami HNK Ivana pl. Zajca Rijeka. Ovo uprizorenje izvest će se u koprodukciji s riječkim nacionalnim kazalištem, a bit će izvedeno u intimnom okruženju Tonske dvorane HNK u Zagrebu u siječnju 2023.

Baletnu sezonu otvara Baletna gala večer na kojem će, uz baletne soliste i ansambl te Orkestar HNK u Zagrebu nastupiti internacionalno proslavljeni baletni umjetnici: Roberto Bolle, Melissa Hamilton, Nicoletta Manni, Timofej Andrijashenko, Daniil Simkin i Tatiana Melnik.

Prva baletna premijera je koprodukcija s riječkim HNK Ivana pl. Zajca – balet „Spartak“ Arama Hačaturjana. U zagrebačkom Baletu Spartak nikada nije izvođen kao cjelovito baletno djelo te će ova koreografija Jirija Bubeničeka 27. siječnja 2023. biti prvo cjelovito uprizorenje ovoga baleta na našoj pozornici.

Inspirativna drama Henrika Ibsena Peer Gynt zahvaljujući Edwardu Griegu postala je tzv. evergreen klasične glazbe. Ovo slavno djelo u svojoj kultnoj koreografiji, koprodukciju sa SNG Maribor, koreograf Edward Clug kao novu veliku ansambl predstavu postavit će u zagrebačkom Baletu u ožujku 2023.

Još jedna koprodukcija s riječkim nacionalnim kazalištem bit će balet Čajkovski. Životno putovanje Čajkovskog svojom koreografijom prikazat će mladi španjolski plesač i koreograf Cayetano Soto. U ovoj koprodukciji u zagrebačkom HNK sudjelovat će Orkestar Opere HNK u Zagrebu uz baletni ansambl HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

Krajem sezone zagrebački će Balet u jednoj večeri predstaviti čak tri suvremena baletna djela (Triple Bill): Prelaženje linije, renomiranih europskih koreografa mlađe generacije Francesca Nappe, Massimiliana Volpinija i Philippa Kratza. Plesači zagrebačkog Baleta, iako klasično obrazovani, već su mnogo puta dokazali kako suvereno vladaju i suvremenim pokretom, tako će i ovi novi dekonstruirani plesni koraci praćeni akustičnim instrumentima i digitalnim zvukovima biti nov i drugačiji izazov za njih.