U ponedjeljak, 21. ožujka kino Tuškanac završava retrospektivu Joachima Triera fantastičnom horor-dramom Thelma (2017), intrigantnim, svježeim i u nekim detaljima načelno provokativnim djelom koje je s uspjehom prikazano na festivalima diljem svijeta. U središtu zbivanja je izuzetno zanimljiv lik mlade djevojke koju sjajno, s iznimnim osjećajima za detalje i nijanse, tumači Eili Harboe. Film se do neke mjere naslanja na izvrsni horor Neka uđe onaj pravi Tomasa Alfredsona. U ponedjeljak se prikazuje i egzistencijalna drama Repriza (2006), njegov redateljski prvijenac za koji je nagrađen kao najbolji redatelj i ovjenčan nagradom Don Quiote na festivalu u Karlovym Varyma, a u Torontu nagrađen kao redateljsko otkriće godine. Film je postao i prvi dio njegove Oslo trilogije te bio norveški kandidat za Oscara. Česti Trierov glumački suradnik Anders Danielsen Lie sjajno je dočarao turbulentna emotivna i psihička stanja svog lika.
Filmski kurikulum u utorak bit će posvećen Vatroslavu Mimici, najvažnijem hrvatskom predstavniku modernističkog filma. Prikazat ćemo njegov animirani film Samac, jedan od kreativnih vrhunaca zagrebačke škole crtanog filma, te igrani film Prometej s otoka Viševice, prvi film slavne Mimičine modernističke trilogije (Ponedjeljak i utorak, Kaja ubit ću te). Uvodnu riječ održat će dr. sc. Tomislav Šakić, filmolog i predavač povijesti hrvatskog filma na Akademiji dramske umjetnosti.
Gost Kratkog utorka bit će filmski kustos Jurij Meden koji će predstaviti svoju knjigu Ogrebotine i glitchevi: Zapažanja o očuvanju i prezentaciji filma u ranom 21. stoljeću. Knjigu je izdao Austrijski Filmmuseum u kojem Meden radi kao programski direktor. Prikazat će se i dva zaboravljena kratka filma – Amerigo Tot poznatog mađarskog redatelja Zoltána Huszárika i Kubikaš jugoslavenskog redatelja mađarskog porijekla Karolja Vičeka.
Od srijede, 23. do srijede, 30. ožujka, zahvaljujući suradnji s Goethe-Institut Kroatien, na veliko platno kina Tuškanac stiže Berlin Alexanderplatz (1980), televizijska serija Rainera Wernera Fassbindera ekranizirana prema istoimenom romanu Afreda Döblina. Fassbinder je bio fasciniran romanom i na neki način sebe vidio u središnjem liku Franza Biberkopfa, sitnog svodnika izrazite naivnosti na udaru onih koji ga neposredno okružuju, ali i cijelog društvenog sistema. Berlin kojim se autor bavi u svojoj adaptaciji romana svijet je društvene margine i podzemlja, ispunjen snažnim emocijama, bizarnošću i perverzijama, a središnji Fassbinderov interes osebujni je erotski trokut koji čine Franz, Mieze i Reinhold. Fassbinder je seriju od 14 nastavaka snimao punih godinu dana, smatrajući je zapravo dugometražnim igranim filmom. Mi ćemo je prikazivati u nastavcima po dvije projekcije dnevno, osim prvog nastavka te epiloga.
Tijekom subote i nedjelje u programu Distribucija prikazuje se najnoviji film Asghara Farhadija Heroj (2021). Drama nagrađena Grand Prixom u Cannesu donosi intrigantnu priču o sudbini pojedinca u društvu koje je sklono ljude ponekad lako uzdići na pijedestal, iako ni samo ne vjeruje u vrline koje formalno poštuje. Ovim djelom Farhadi je potvrdio svoj status jednog od najznačajnijih i najzanimljivijih autora ne samo iranske kinematografije.