
Od ponedjeljka, 18. do nedjelje, 24. travnja 2022. kino Tuškanac završava retrospektivu filmova Abbasa Kiarostamija, u Filmskom kurikulumu se prikazuj filmovi Ante Babaje, na programu su i filmovi Thomasa Vinterberga, a Kratki utorak donosi dva naslova iz 1970-ih.
Retrospektiva Abbasa Kiarostamija završava u ponedjeljak dramom Vjetar će nas odnijeti (1999), nagrađenom u Veneciji, kojom je Kiarostami zaokružio zlatno desetljeće svog stvaralaštva. Krajnje pojednostavljenom naracijom te slijedeći prirodne životne ritmove, uz nekonvencionalno kreiranje zapleta i karaktera, redatelj gradi priču o gradskom čovjeku koji stiže na selo da bi se postupno počeo mijenjati kroz pokušaje uklapanja u lokalnu zajednicu.
Filmski kurikulum u utorak bit će posvećen dvama klasicima Ante Babaje – kratkometražnoj satiri Lakat kao takav (1959) i drami Breza (1967), snimljenoj prema motivima pripovijetki Slavka Kolara. Nakon toga, Kratki utorak donosi dva filma iz 1970-ih: Meka fikcija Chick Strand i Silovanje JoAnn Elam. U njima su ove kultne američke autorice rušile granice tadašnje dokumentarističke prakse i kreirale novu vrstu ženskog političkog filma.
Od srijede do nedjelje prikazuju se filmovi cijenjenog danskog scenarista i redatelja Thomasa Vinterberga, jednog od prvaka danskog filmskog kolektiva i pokreta Dogme 95. Program otvara impresivna drama Proslava (1998), prvi službeni film Dogme 95, ovjenčan nagradom žirija u Cannesu. Proslava nudi sjajno režiranu i izuzetno uvjerljivo glumljenu i provokativnu priču kojom je Vinterberg definirao svoje dominantne tematske preokupacije te stilsko-izvedbene odrednice.
U četvrtak je na programu socijalna drama Submarino (2010) koja oslikava turobnu svakodnevicu i borbu za opstanak na marginama danskog društva. Beskompromisno realistična drama u suštini na empatičan način gleda na dvojicu središnjih likova i na društveno okruženje u kojem žive. S osloncem na odlične glumačke interpretacije, Vinterberg stvara uznemirujuć prikaz osamljenosti i izoliranosti likova, prikaz osovljen oko izraženog motiva iskupljenja i njegova simboličkog potencijala. Iste večeri prikazuje se i drama Komuna (2016) nagrađena u Berlinu, kojom se Vinterberg vratio svojoj omiljenoj tematici – elaboriranju života u službenoj i neslužbenoj obitelji i zajednici. Film je dijelom temeljen na istinitim zbivanjima iz njegova života, jer je i sam veći dio djetinjstva proživio u komuni. U ovom filmu polagano i nenametljivo kreira intrigantnu dramsku situaciju ekspandirajuće nelagode i dramske tenzije, s fokusom na emotivna stanja i psihičke mijene roditelja i kćeri.
Na programu u petak je izvrsna psihološka drama Lov (2012), ovjenčana trima nagradama u Cannesu. Ovim filmom Vinterberg se vratio motivu seksualnog zlostavljanja i pritom ga izuzetno sugestivno i slojevito elaborirao u dojmljivom oslikavanju sredine zahvaćene masovnom histerijom i „lovom na vještice“. Glavnu ulogu sjajno je odigrao markantni Mads Mikkelsen, a osobito su uznemirujuće sekvence u gradskoj trgovini i u katoličkoj crkvi na Badnjak.
Mikkelsen je s Thomasom Vinterbergom surađivao i u izvrsnoj drami Još jedna runda (2020), ovjenčanoj brojnim nagradama, uključujući Oscara za najbolji film s neengleskog govornog područja. Na programu je u subotu, a tematizira načine na koje alkohol uništava ljude, njihove egzistencije i obitelji. Mikkelsen i ovdje dojmljivo dočarava sva stanja kao i psihofizičke mijene protagonista – od gubitka samopouzdanja i potonuća u očaj do euforije izazvane alkoholom. U subotu je na programu i krimi-drama Draga Wendy (2005) čiji scenarij je napisao glasoviti Lars von Trier, Vinterbergov kolega iz umjetničkog pokreta Dogme 95. U satirično intoniranom filmu njih dvojica na dovoljno provokativan način upiru prstom u SAD kao zemlju oružja i nasilja. Iako se priča odigrava u američkom provincijskom gradiću, film je sniman u napuštenoj vojnoj bazi u predgrađu Kopenhagena, koja s izgrađenim kulisama uvjerljivo dočarava siromašno rudarsko mjesto.
Nedjelja donosi hvaljenu romantičnu dramu Daleko od bjesomučne gomile (2015), poprilično uspjelu adaptaciju romana Thomasa Hardyja. Inteligentno je predočena sudbina mlade žene (Carey Mulligan) u viktorijanskoj Engleskoj, koja vođena vlastitim karakterom i strastima pokušava zadržati svoju neovisnost. Film, kao i roman, istražuje prirodu međuljudskih odnosa i ljubavi, kao i sposobnost pojedinca da zahvaljujući ustrajnosti i otpornosti prevlada teškoće i nevolje s kojima se suočava.