Ove godine objavljena su dva romana klasika ukrajinske književnosti Mihajla Kocjubinskog – Fatamorgana u izdanju Matice hrvatske i Sjene zaboravljenih predaka u izdanju Disputa.

Kratki roman Fatamorgana najpoznatije je djelo Mihajla Kocjubinskoga i blistav primjer socijalne proze. U romanu se opisuju promjene na ukrajinskom selu početkom 20. stoljeća te izazovi modernoga doba koje nadolazeći val industrijalizacije, kao i pojava revolucionarnih ideja stavljaju pred ukrajinske seljake.

Pripovijest Sjene zaboravljenih predaka malo je remek-djelo iz posljednjih godina života Kocjubinskog, a zasniva se na književnosti dobro poznatoj temi neprijateljstva dviju obitelji i velike, zabranjene ljubavi između dvoje njihovih potomaka, u ovome slučaju Ivana i Maričke, no originalnost ovomu djelu daje mjesto radnje. Smještena u ukrajinski dio Karpata, zemlju Gucula, pripovijest uvodi čitatelja u magični svijet gorštaka. Uvjetovani geografskom izoliranošću, njihovi su običaji, vjerovanja, svakodnevica uistinu jedinstveni. Među njima još uvijek žive sva ona pretkršćanska vjerovanja u šumska i vodena, dobra i zla nadnaravna bića koja su nestala iz života civiliziranih društava. Lajtmotiv djela – u kojem se isprepleću stvarnost i mašta, realno i fantastično – idealizirana je, tajanstvena i kristalno čista ljubav u stilu romantičara. Njezina je podloga, prema autoru, prvotna folklorno-mitološka svijest čovjeka koja se u najčišćem obliku uspjela sačuvati samo u zaboravljenim krajevima poput Karpata, gdje su se sjene davnih običaja i kultova, s kojima su stoljećima živjeli preci, pokazale najživotnijima.

Izvor: www.matica.hr, www.disput.hr, Kulturauzagrebu.hr, 21. srpnja 2023.