U petak, 22. ožujka u 19:30 sati u Velikoj dvorani Lisinskog u Crvenom ciklusu koncert održava Zagrebačka filharmonija. Zagrebačkom filharmonijom ravnat će mo. Tomislav Fačini (1975.), uvaženi hrvatski dirigent, pedagog, skladatelj i aranžer.
Program:
Paul Hindemith: Simfonijske metamorfoze na teme Carl Maria von Webera
Louis Spohr: Koncert za klarinet i orkestar br. 1 u c-molu, op. 26
Robert Schumann: Simfonija br. 4 u d-molu, op. 120
Paul Hindemith je izuzetno plodan i inventivan skladatelj na svim poljima glazbenog stvaralaštva. Za razliku od svojih suvremenika ne priklanja se dodekafoniji, no usvaja slobodu atonalnosti. U čuvenim Metamorfozama tek nekoliko puta doslovno citira C. M. von Webera (npr. u prvom stavku u divnom solu prve oboe). Skladatelju Weberove teme služe kao motiv za motoriku, improvizaciju, pa čak i antiromantičnost. U drugom stavku (Scherzo) čuju se čak i elementi jazza kod limenih puhača. Kao bivši komorni i orkestralni glazbenik, Hindemith sjajno poznaje izvedbene mogućnosti svakog instrumenta i to znanje obilno koristi kao skladatelj. Skladba je praizvedena u New Yorku 1944., a poslije je mnogim koreografima poslužila kao scenska glazba za suvremene balete.
Virtuozan i izražajan, Prvi koncert za klarinet i orkestar u c-molu njemački skladatelj Louis (Ludwig) Spohr posvetio je J. S. Hermstedtu, ponajboljem klarinetistu toga vremena. Često zajedničko koncertiranje dva glazbenika, kao i Hermstedtove sugestije dovele su do skladanja iznimnog djela koje je, zbog svoje zahtjevnosti i kompleksnosti, dovelo i do usavršavanja i promjene građe klarineta s pet tipki na čak trinaest. Zvukovno bogat i efektan koncert izvest će Davor Reba (1975.), cijenjeni hrvatski klarinetist, od 2001. soloklarinetist ZF-a.
Četvrta simfonija Roberta Schumanna je pravi užitak za ljubitelje glazbenog romantizma. Svoju prije skladanu simfoniju je sam Schumann revidirao 1851., tada dobiva oblik koji poznajemo danas. Slobodne je koncepcije (mogla bi nositi i naziv „Simfonijska fantazija“), zbog međusobne povezanosti svih četiriju stavaka odijeljenih tek skladateljevim napomenama. No fantastična je i raznovrsnost ugođaja – od dramatike do romance, pa do radosti i svježine virtuoznog finala. Upravo je drugi stavak simfonije, zadivljujuća Romanza, jedan od najljepših sola prve violine u glazbenoj literaturi. To je samo jedan od primjera poetičnosti i velikoga skladateljskog umijeća. Schumann je lirik, ali ujedno i majstor moćnog orkestralnog zvuka zreloga njemačkog romantizma.
Predkoncertni razgovor s umjetnicima u foajeu Velike dvorane, s početkom u 19 sati vodit će muzikologinja Jana Haluza.
Izvor: www.lisinski.hr, Kulturauzagrebu.hr, 17. ožujka 2024.