Od petka, 4. studenog do subote, 19. studenog u Histrionskom domu održat će se 13. izdanje Gumbekovih dana, posvećenih jednom od najvećih hrvatskih komičara, kabaretista i glumaca – Mladenu Crnobrnji Gumbeku.

Festival se otvara premijerom predstave Na parove razbroj S’ autora Petera Quiltera i redatelja Ivana-Gorana Viteza. Predstava kroz niz parova u glumačkim izvedbama Ana-Marije Percaić i Hrvoja Klobučara predstavlja razna lica koje ljubav u današnjem svijetu može poprimiti te ostavlja pozitivnu poruku o vjeri u romantičnu ljubav.

Na programu Festivala bit će izvedeno 12 različitih predstava. Osim zagrebačkih kazališta – Teatar &TD, GSK Kerempuh, Kazalište Moruzgva, UO Canta i TheArto projekt, na XIII. Gumbekovim danima gostovat će i Mladen Medak Gaga iz Bjelovara, Kerekesh Teatar iz Varaždina, Gradsko kazalište mladih iz Splita, HNK Varaždin i OLJK & AKU Osijek. Osim premijere Na parove razbroj S’, održat će se i premijera predstave Eurosong Future Show Umjetničke organizacije CANTA iz Zagreba. Sve predstave održat će se u Histrionskom domu (Ilica 90) u 20 sati.

Zlatko Vitez povodom 13. Gumbekovih dana navodi:

„Sto i jednu godinu nakon što se u Zagrebu pojavio kabaret, izmišljen u Parizu 1881. kao svojevrsna kazališna forma za zabavu gostiju u kavanama koje su na originalan način htjele nadvisiti konkurenciju u kojoj je posjetitelje zabavljala glazba, Glumačka družina Histrion i njezin umjetnički ravnatelj Zlatko Vitez organizirali su 2008. u Histrionskom domu I. festival kabareta Gumbekovi dani, nazvan prema jednom od najfascinantnijih hrvatskih komičara druge polovice 20. stoljeća Mladenu Crnobrnji Gumbeku (1939.-2000.). On je bio i veliki majstor kabaretskog umijeća, toga specifičnog kazališnog izraza koji je u našem gradu, posebice između dva svjetska rata, bio iznimno popularan kako je u svojoj knjizi Zagrebački kabaret, slika jednog rubnog kazališta nakon iscrpnog proučavanja njegove povijesti posvjedočio jedan od naših istaknutih kazališnih kritičara i teatrologa Igor Mrduljaš.

Gumbek je često nastupao izvan svoje matične kuće, posebice u Glumačkoj družini Histrion gdje je 1989. pokazao svu raskoš svojega predstavljačkog umijeća u njihovoj izvedbi najvažnijega hrvatskog kabaretskog teksta druge polovice prošlog stoljeća Kavana Torso Tahira Mujičića, Nina Škrabe i Borisa Senkera u režiji Zlatka Viteza. U toj glumačkoj družini oduševljavao je i u Vitezovim režijama Hist(e/o)rijade (1983.) istih autora, Diogenešu (1993.) Tituša Brezovačkog i Zagorkinoj Tajni Krvavog mosta (1998.), a i u još dvije adaptacije romana te naše popularne spisateljice – 1987. u Gričkoj vještici u režiji Mira Međimorca, a 1995. u Jalnuševčanima u režiji Zorana Mužića. S uspjehom je nastupio i 1997. u Hrvatskom Diogenesu Augusta Šenoe i Milana Begovića u režiji Želimira Mesarića, a i svoju posljednju predstavu odigrao je na histrionskom ljetu u režiji Dražena Ferenčine.”