Izložbe

Izložba povodom 90. obljetnice Kinokluba Zagreb

Povodom 90. obljetnice Kinoklub Zagreb organizira izložbu o svojoj povijesti imena I ovo je kinematografija: radikalne filmske prakse i kultura entuzijazma Kinokluba Zagreb 1928. — 2018.

Otvorenje je u subotu3. studenog u 20 sati u Galeriji Miroslav Kraljević, a izložba traje do 17. studenog.

Izrastao iz Fotokluba Zagreb osnovanog 1892. u Austro-Ugarskoj Monarhiji, Kinoklub je svoje prve korake napravio kao njegova kinosekcija, koju je u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca osnovao Maksimilijan Paspa 1928. godine. Kinoklub Zagreb svoju je 90. obljetnicu dočekao kao ozbiljna, organizacijski složena i uhodana udruga te u 2018. godini spremno preuzeo zadaću proslave vlastite obljetnice, nastavljajući time obilježavanja jubileja koju baštini od prethodnih generacija.

Mnogobrojna prenošenja klupskih štafeta, smjene generacija, svjetonazora, stvaralačkih poetika te dobrih i loših odluka njegovih članova, neizbrisivo su upisane u današnji KKZ. Povijest kluba u najvećoj je mjeri dakle povijest njegovih članova, a njihove su geste suvremene klubaše ujedno i stavile u nezavidan položaj spram vlastite materijalne povijesti. Drugim riječima, i uz nekoliko iznimaka — mnogi danas aktivni članovi KKZ-a ne znaju mnogo o svojim prethodnicima i njihovim filmovima.

Uz izazovno prikupljanje građe iz drugih izvora, u prekapanju preostale klupske arhive pronađeno je mnoštvo zanimljivih dokumenata. Ispunjene klupske pristupnice Dejana Kršića, Zorana Ferića i Milana Trenca, opsežna molba za primanje u klub Milivoja Puhlovskog iz 1964. godine, rukom pisan intiman zahtjev Tomislava Gotovca za pokretanje prvog klupskog Suda časti, pismo Kinosaveza Hrvatske drugu Titu povodom proslave 50. obljetnice KKZ-a, scenariji za amaterske filmove Hrvoja Hribara, Darka Rundeka i Vladislava Kneževića, molba za dodjelu trake za snimanje klupskog filma autorske grupe X (članovi: Vladimir Stojsavljević, Sven Stilinović, Pongrac Marijan i Mihaljević Zdenko), rani radovi Ognjena Sviličića i dr.

Nastavljajući se, zahvaljujući slučaju, i na tradiciju GEFF-a, izložba je nastajala u antiuvjetima te predstavlja jednu amatersku rekonstrukcije zajedničke povijesti i pokretanje dijaloga s autorima iz proteklih 90 godina.

Priredio: Martin Mikša